Europa je gospodarski najrazvijeniji kontinent. Treba uzeti u obzir i činjenicu da nisu sve regije i države jednako razvijene, ali generalno gledano na razini kontinenta sve su grane gospodarstva visoko razvijene.

Neki od preduvjeta za razvoj gospodarstva su: posjedovanje prirodnih bogatstava, obrazovana radna snaga, povoljan geografski položaj, izvori energije, stabilna politička situacija,...

Europska poljoprivreda je visoko razvijena te se djelatnostima koriste suvremene metode, strojevi i tehnologije kako bi se povećala kvaliteta i količina prinosa. Stočarstvo je kao grana poljoprivrede razvijenija i donosi više prihoda od ratarstva. U ratarstvu se uzgajaju kulture kao što su: krumpir, žito i agrumi, a od stoke su to: goveda, svinje i ovce.

Europsko šumarstvo kao i sve ostale djelatnosti je razvijeno, a najrazvijenije je na sjeveru Europe. Skandinavske države zbog snježno-šumske klime i reljefa obiluju šumskih prostranstvima koja koriste u drvnoj industriji.

Ribarstvo je značajna djelatnost primarnog sektora. Najrazvijenije je na sjeveru Europe u Sjevernom i Norveškom moru koja su hladna mora pa imaju više planktona, a samim time i robe. Osim spomenutih mora ribarstvo je razvijeno i na Sredozemlju i u dijelu Ruske Federacije, Danske, država na Sredozemlju,...

Industrijalizacija u Europi započinje na zapadu kontinenta jer je ondje i započela prva industrijska revolucija. Industrijalizacija je dovela do razvoja brojnih drugih grana gospodarstva, a kasnije potaknula i razvoj tercijarizacije.

Urbanizacija je proces širenja grada i povećavanja gradskog stanovništva.

Druga industrijska revolucija dovodi do nastajanja gradskih regija. Industrija se razvijala u gradovima koji su se širili zbog povećanog broja stanovnika što je dovelo do stvaranja i prvih aglomeracija.

Aglomeracija je cjelina koju čine grad i njegova urbanizirana okolica.

Konurbacija je urbana cjelina nastala srastanjem dvaju ili više gradova u urbanu cjelinu.

Satelitski gradovi su manji gradovi koji se nalaze u blizini većeg grada s kojim su dobro prometno povezani te su vezani uz njega kroz razne gospodarske djelatnosti. Primjer: Zagreb je veliki grad kojemu su Zaprešić, Gorica i Jastrebarsko neki od satelitskih gradova.

Turizam se počinje razvijati sredinom 19. stoljeća na prostoru Alpa i Sredozemlja. U početcima ljudi su ljeti išli u viša područja, a zimi na more gdje je bilo toplije.

Treća industrijska revolucija potaknula je razvoj tercijarnog i kvartarnog sektora sredinom 20. stoljeća, Razvoj tercijarnog i kvartarnog sektora došlo je i do gospodarskog razvoja država.

Multinacionalne kompanije su velika i često izuzetno moćna i utjecajna poduzeća koja imaju podružnice u više država svijeta. Proizvodne pogone imaju u slabije razvijenim državama zbog jeftinije radne snage, a središta tvrtki su u visokorazvijenim državama.

Nove industrije predstavljaju oblike industrija koje su se javile s razvojem industrije kao što su elektronička industrija, IT industrija,... Razvojem novih industrija došlo je do smanjenja udjela zaposlenih u "starim industrijama" kao što je metalurška.

Rudna bogatstva jedno su od pokretača industrije. Prve industrijske regije u Europi javljale su se upravo na prostorima bogatim rudama jer je tako lakše, jeftinije i brže razvijati industriju. Ugljen je bio jedan od najvažnijih rudnih bogatstava koji je doveo do razvoja industrije na primjer u regiji Ruhr na zapadu Njemačke.

Nafta i prirodni plin danas su najvažniji izvor energije. Najveća ležišta ovih fosilnih goriva u Europi su na području Ruske Federacije te dijelovima Sjevernog mora.

Hidroenergija je danas jedan od važnijih i sve korištenijih oblika energije. Brze i kratke rijeke sa strmim padinama imaju najbolje predispozicije za hidroenergiju.

Nuklearna energija u Europi pojavila se u Europi sredinom 20. stoljeća te je postala važan izvor za dobivanje električne energije. Francuska je jedna od država koja najviše koristi ovaj način dobivanja energije u Europi, ali smanjuje upotrebu nuklearnih elektrana zbog opasnosti za ljude i okoliš.

Turizam u Europi značajnije se počinje razvijati tijekom 70-ih godina 20. stoljeća. Danas je Europa turistički najposjećeniji i turistički najrazvijeniji kontinent. Od turističkih područja izdvajaju se veliki gradovi, područje Sredozemlja i gorska područja s razvijenim zimskim oblicima turizma.

Tercijarizacija je proces razvoja, širenja i zapošljavanja u tercijarnim djelatnostima.

Europa je jedan od prometno najrazvijenih područja svijeta s razvijenim svim oblicima prometa(željeznički, telekomunikacijski, zračni, cestovni (glavne prometnice E-ceste), pomorski,...). Prometno povezivanje Europe intenzivnije započinje sredinom 20. stoljeća te navedeno povezivanje traje i danas.

Danas nije neuobičajena praksa specijaliziranja pomorskih luka kako bi se rasteretilo same luke i ubrzalo promet. Tako postoje luke za kontejnerski promet, luke za goriva, luke za prijevoz ljudi,...

Zračni promet jedan je od glavnih oblika prometa u Europi jer je najbrži način povezivanja različitih mjesta. Neke od istaknutijih, brojem putnika, zračnih luka su: London, Frankfurt, Milano, Pariz,...

Paneuropski prometni koridori su mreža željezničkih, cestovnih i pomorskih prometnih pravaca koji se koriste za prijevoz ljudi i roba, ali i povezivanje Europe.

Kontejnerski promet, koji se odnosi na prijevoz robe u standardiziranim kontejnerima, ima nekoliko pozitivnih strana: smanjenje troškova slaganjem robe u kontejnere, efikasnost i uštedu jer se više robe prevozi u isto vrijeme.

Paneuropski prometni koridori koji prolaze kroz Hrvatsku su:
a) Koridor Vc - Budimpešta - Zagreb- Rijeka
b) Koridor Vb - Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče
c) Koridor VII - prati tok rijeke Dunav
d) Koridor X - Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Skopje – Solun