Zajednica Neovisnih Država nastala je u prosincu 1991. godine sporazumom u Minsku. Prve članice su bile Ukrajina, Bjelorusija i Ruska Federacija, a kasnije su se pridružile ostale članice. Sama Zajednica osnovana je radi rješavanja suvremenih problema i radi gospodarskog razvoja jer je ranije došlo do velikih političkih promjena u Europi.

Osmansko Carstvo u razdoblju od 16. do 18. stoljeća imao je utjecaja i na prostoru Istočne Europe. Navedeni prostori oslobođeni su Osmanske vlasti su kroz 18. i 19. stoljeće te su dijelom pripali Ruskom Carstvu, a dio Habsburškoj Monarhiji. Sami utjecaji Osmanlija ostali su ondje još dugi niz godina te se i danas očituju najviše kroz kulturu.

Istočna Europa broji preko 160 milijuna stanovnika, ali kada se to podijeli s površinom same regije dobijemo jednu od najmanjih gustoća naseljenosti među europskim regijama. Sama regija nije ravnomjerno naseljena već imamo gušće i rjeđe naseljena područja, a uzrok su prirodni i društveni faktori.

Najgušće naseljeni prostori u Istočnoj Europi su: prostori glavnih gradova, te područja oko velikih rijeka (Volga, Don, Dnjepar,...) te druga veća središta u državama kao što je Sankt Peterburg u Ruskoj Federaciji.

Najrjeđe naseljeni prostori u Istočnoj Europi su: sjever Ruske Federacije, močvarna područja Ukrajine i Bjelorusije te zapadni dio Moldavije.

Gledajući narodnosnu strukturu u Istočnoj Europi možemo pronaći dvije velike skupine naroda, a to su Slaveni te Romani (Moldavija). Gledajući vjersku strukturu dominiraju pravoslavci, ali postoji zastupljenost i drugih vjerskih sljedbi. Promatrajući jezičnu strukturu vidljivo je kako su službeni jezici oni koji imaju najviše govornika (ruski, ukrajinski, bjeloruski i rumunjski), a Bjelorusija ima dva službena jezika (ruski i bjeloruski).

U države Istočne Europe ubrajamo: Bjelorusiju (Minsk), Moldaviju (Kišinjev), Ukrajinu (Kijev) te Rusku Federaciju (Moskva).

Prirodno kretanje je negativno u svim državama Istočne Europe. Kod prostornog kretanja imamo političke uzroke, ali i ekonomske gdje se stanovništvo iseljava uglavnom prema razvijenijim dijelovima Europe. Sama negativna stopa prirodne promjene i negativan migracijski saldo doveli su do procesa senilizacije u Istočnoj Europi.

Ukrajina i Moldavija imaju niži srednji dohodak, a Ruska Federacija i Bjelorusija srednji viši dohodak po stanovniku, a samo gospodarstvo je ukupno gledano srednje razvijeno. Uzroci ovakve gospodarske (ne)razvijenosti leže u sporom prijelazu s planskog na tržišno gospodarstvo raspadom SSSR-a jer su se trebali uložiti veliki novci u modernizaciju.

Moldavija je država Istočne Europe koja ima najrazvijeniji primarni sektor gdje se kao djelatnost najviše ističe poljoprivreda -vinogradarstvo. U Ostalim državama promatrajući zaposlenost u primarnom sektoru vidljivo je kako je najviše stanovništva zaposleno u poljoprivredi gdje se uzgajaju kulture kao što su: žitarice, uljarice, industrijsko bilje. Stočarstvo je razvijeno na jugu Bjelorusije i Moldavije te sjeveru Ukrajine.

Sekundarni sektor izrazito je razvijen u većini država Istočne Europe, a glavne grane su energetika i industrija. Bjelorusija i Moldavija nemaju značajnija prirodna bogatstva pa su primorani uvoziti rude i energente. Energetika je razvijena zbog obilježja rijeka koje ondje teku i koje imaju hidroenergetski potencijal (Dnjepar, Volga, Don,...). Od grana industrije razvijene su: petrokemijska, drvna, prehrambena, automobilska,...

Treset je fosilno gorivo koje nastaje raspadom biljnih ostataka u močvarama. Bjelorusija je država koja proizvodi velike količine treseta, a to ne treba čuditi s obzirom na brojan močvarna područja u toj državi.

Donjecki ugljeni bazen (Donbas) jedno je od ugljenom najbogatijih područja u svijetu. Većina navedenog područja nalazi se u Ukrajini, a manjim dijelom u Ruskoj Federaciji.

Ukrajinsko gospodarstvo zbog ratova s Ruskom Federacijom bilježi negativne trendove. Prvotni sukob 2014. godine oko Krima te sadašnji sukobi koji su započeli 2022. godine unazadili su Ukrajinsko gospodarstvo.

Djelatnosti tercijarnog sektora koje su razvijene u Istočnoj Europi su promet, turizam i bankarstvo.

Najveća gospodarska središta Bjelorusije su Minsk, Mahiljov i Homel, dok se u Moldaviji izdvaja samo glavni grad Kišinjev. vodeća gospodarska središta Ukrajine su glavni grad Kijev, Odesa, Donjeck, Zaporožje, Lavov,...

Odesa je ukrajinski grad na obali Crnog mora. Osim toga, Odesa je glavna ukrajinska luka i važno industrijsko središte.