Kosti čine potporanj tijelu i služe kao oslonac za rad mišića Kosti su građene od koštanih stanica između kojih se nalazi međustanična tvar s mineralima (kalcijem i fosforom). Mineralna tvar kostima daje čvrstoću, a bjelančevine (kolagen) im daje elastičnost. Kosti su pasivan dio sustava za kretanje.

Aktivno kretanje je micanje nekog organizma u prostoru uz utrošak energije. Krećemo se radom mišića koji se oslanjaju na kostur.

Sustav za pokretanje se sastoji od kostura i mišića koji se vežu za kostur. Mišići svojim radom pokreću kostur (a time i cijeli organizam). Sustav za pokretanje štiti unutarnje organe. Svi važni organi su ograđeni kostima za zaštitu (lubanja štiti mozak, rebra štite srce i pluća).

Kost se sastoji od dva topa tkiva: gusto kompaktno koštano tkivo s krvnim žilama i živcima i spužvasto koštano tkivo. Pokosnica je čvrsta ovojnica na površini kosti. U unutrašnjosti nekih kostiju (duge kosti) nalazi se koštana moždina.

Koštana moždina (srž) se nalazi u sredini nekih kostiju (duge i velike kosti poput bedrene kosti). Moždina je krvotvorno tkivo što znači da sudjeluje u stvaranju krvnih stanica što je izrazito bitno za zdravlje i zaštitu organizma od bolesti.

Okoštavanje je proces kojim se hrskavično tkivo postepeno zamjenjuje koštanim tkivom odrasle osobe tijekom rasta. Kostur novorođene djece je izgrađen od hrskavice i vrlo fleksibilan, dok je odrasla kost čvršća. Kod odraslih kost se stalno obnavlja.

Kostur su sve kosti jednog organizme. Međusobno su spojene zglobovima i ligamentima. Kostur čovjeka dijelimo na tri dijela: kosti glave, trupa i udova. Prema veličini kostiju razlikujemo: duge, plosnate i kratke kosti.

Zglobovi su pomične veze između dvije kosti. Između dvije kosti nalazi se hrskavica i ligamenti (povezuju kosti) i zglobna tekućina. Uloga zgloba je smanjiti trenje između dvije kosti tijekom kretanja.

Bjelančevina koja kostima daje elastičnost i gipkost. Bez kolagena kosti bi bile jako lako lomljive.

Elastične veze koje povezuju zglob u jednu funkcionalnu cjelinu. Oni osiguravaju čvrstoću i pokretljivost zgloba.

Kralježnica je glavni oslonac tijela - ona podupire kostur u uspravnom položaju i pritom štiti leđnu moždinu. Sastoji se od 33 kralješaka (7 vratnih, 12 prsnih i 7 slabinskih + križni kralješci i trtična kost) koji su međusobno povezani hrskavičnim diskovima.

Prsni koš štiti unutarnje organe i sastoji se od 12 rebara sa svake strane tijela koja su spojena s prsnim kralješcima. Gornji dio prsnog koša je izgrađen od hrskavice što omogućuje njegovo širenje tijekom disanja - hrskavica spaja rebra i prsnu kost s prednje strane tijela.

Kosti glave se sastoje od lubanje (nekoliko kostiju čvrsto povezanih šavovima) te gornje i donje čeljusti. U čeljustima se nalaze zubi.

Elastično potporno tkivo je hrskavica. Hrskavica izgrađuje kostur djece i postupno se zamjenjuje odraslom kosti. U zglobovima hrskavično tkivo ima ulogu povezivanja dvije kosti i ublažavanja trenja tijekom pokreta.

Mišići su pokretačka sila tijela. Građeni su od duguljastih mišićnih stanica (vlakana) koje su pak posložene u mišićne snopove i pojedinačne mišiće. Svi mišići u tijelu čine mišićni sustav. Mišići rade na principu naizmjeničnog stezanja (skraćivanja) i opuštanja (produženja).

Mišićni sustav je aktivni dio sustava za pokretanja i sastoji se od svih mišića jednog organizma. Mišići svojim radom daju silu koja je potreban za pokretanje. U pokretima mišići rade usklađeno u parovima - jedna mišić u paru se stegne, a drugi mišić se opusti.

Tetive su vezivno tkivo kojima su mišići pričvršćeni za kost. Tetive su čvrsto vezivno tkivo koje je slabo rastezljivo.

Poprečnoprugasti mišići (mišićno tkivo) je su mišići čiju aktivnost povezujemo s vidljivim pokretima (pokret rake ili hodanje). Oni su vezani za kostur i pod kontrolom su voljnog živčano sustava.

Srčani mišići su građeni od srčanih mišićnih vlakana (tkiva). Srčani mišići grade srce koje se mora stalno stezati kako bi tjeralo krv po tijelu. Srčani mišić se ne može kontrolirati voljno.

Glatko mišićno tkivo je mišićno tkivo koje izgrađuje stijenke unutarnjih organa i ono kao i srce nije pod našom kontrolom što je važno kako ne bi došlo do gubitka funkcije organa kada spavamo ili smo u nesvjesti.

Svojstva mišića koja im omogućuju rad su: mogućnost stezanja i skraćivanja; provodljivost (provođenje živčanih podražaja iz i u živce); podražljivost (mogućnost odgovora na neki podražaj); izdržljivost i elastičnost.