Što nam omogućuje kretanje?

Želudac, mokraćni mjehur, jetra i ostali unutarnji organi građeni su od glatkih mišića koje ne možemo svjesno stezati i opuštati kao što možemo poprečnoprugaste mišiće. Glatko mišićno tkivo nije pod našom kontrolom što je važno kako ne bi došlo do gubitka funkcije organa kada spavamo ili smo u nesvijesti.

Kosti glave se sastoje od lubanje (nekoliko kostiju čvrsto povezanih šavovima) te gornje i donje čeljusti. U čeljustima se nalaze zubi.

Poprečnoprugasti mišići (mišićno tkivo) je su mišići čiju aktivnost povezujemo s vidljivim pokretima (pokret rake ili hodanje). Oni su vezani za kostur i pod kontrolom su voljnog živčano sustava. Bogati su mitohondrijima kako bi neprestano mogli aktivno raditi.

Kralježnica je glavni oslonac tijela - ona podupire kostur u uspravnom položaju i pritom štiti leđnu moždinu. Sastoji se od 33 kralješaka (7 vratnih, 12 prsnih i 7 slabinskih + križni kralješci i trtična kost) koji su međusobno povezani hrskavičnim diskovima.

Kosti čine potporanj tijelu i služe kao oslonac za rad mišića Kosti su građene od koštanih stanica između kojih se nalazi međustanična tvar s mineralima (kalcijem i fosforom). Mineralna tvar kostima daje čvrstoću, a bjelančevine (kolagen) im daje elastičnost. Kosti su pasivan dio sustava za kretanje.

Savitljivost kralježnice je od iznimne važnosti za odvijanje svakodnevnih aktivnosti tijela. Upravo to je omogućeno preko ne tako čvrste veze kralježaka i hrskavičnih pločica.

Elastično potporno tkivo je hrskavica. Hrskavica izgrađuje kostur djece i postupno se zamjenjuje odraslom kosti. U zglobovima hrskavično tkivo ima ulogu povezivanja dvije kosti i ublažavanja trenja tijekom pokreta.

Sustav za pokretanje se sastoji od kostura i mišića koji se vežu za kostur. Mišići svojim radom pokreću kostur (a time i cijeli organizam). Kostur je pasivni dio sustava, dok su mišići aktivni dio sustava za kretanje. Mišići i kostur su usklađeni i njihov zajednički rad dovodi do kretanja.

Okoštavanje je proces kojim se hrskavično tkivo postepeno zamjenjuje koštanim tkivom odrasle osobe tijekom rasta. Kostur novorođene djece je izgrađen od hrskavice i vrlo fleksibilan, dok je odrasla kost čvršća. Kod odraslih kost se stalno obnavlja.

Aktivno kretanje je micanje nekog organizma u prostoru uz utrošak energije. Krećemo se radom mišića koji se oslanjaju na kostur.

Zglobovi su pomične veze između dvije kosti. Između dvije kosti nalazi se hrskavica koja oblaže krajeve kostiju i ligamenti (povezuju kosti) i zglobna tekućina. Uloga zgloba je smanjiti trenje između dvije kosti tijekom kretanja.

Kost se sastoji od dva topa tkiva: gusto kompaktno koštano tkivo s krvnim žilama i živcima i spužvasto koštano tkivo. Pokosnica je čvrsta ovojnica na površini kosti. U unutrašnjosti nekih kostiju (duge kosti) nalazi se koštana moždina.

Kosti čine potporanj tijelu i služe kao oslonac za rad mišića. Kostur je oslonac za uspravno kretanje ljudi. Kostur osim navedenih funkcija ima i mnoge druge, a neke od njih su: zaštita unutarnjih organa, može služiti i kao spremište kalcija, stvaranje krvnih stanica itd.

Mišićni sustav je aktivni dio sustava za pokretanja i sastoji se od svih mišića jednog organizma. Mišići svojim radom daju silu koja je potreban za pokretanje. U pokretima mišići rade usklađeno u parovima - jedna mišić u paru se stegne, a drugi mišić se opusti.

Glatko mišićno tkivo je mišićno tkivo koje izgrađuje stijenke unutarnjih organa i ono kao i srce nije pod našom kontrolom što je važno kako ne bi došlo do gubitka funkcije organa kada spavamo ili smo u nesvijesti.

Glatko mišićno tkivo je mišićno tkivo koje izgrađuje stijenke unutarnjih organa i ono kao i srce nije pod našom kontrolom što je važno kako ne bi došlo do gubitka funkcije organa kada spavamo ili smo u nesvjesti.

Elastične veze koje povezuju zglob u jednu funkcionalnu cjelinu. Oni osiguravaju čvrstoću i pokretljivost zgloba.

Tijekom stezanja (kontrakcija) mišići se skraćuju. Tijekom opuštanja (relaksacija) mišići se opuštaju. U pokretima mišići rade usklađeno u parovima - jedna mišić u paru se stegne, a drugi mišić se opusti.

Tetive su vezivno tkivo kojima su mišići pričvršćeni za kost. Tetive su čvrsto vezivno tkivo koje je slabo rastezljivo.

Mišići su pokretačka sila tijela. Građeni su od duguljastih mišićnih stanica (vlakana) koje su pak posložene u mišićne snopove i pojedinačne mišiće. Svi mišići u tijelu čine mišićni sustav. Mišići rade na principu naizmjeničnog stezanja (skraćivanja) i opuštanja (produženja).

Organska tvar u kostima je bjelančevina kolagen i on daje kostima elastičnost. Zahvaljujući organskim tvarima kosti se ne lome. Kako starimo, udio organskih tvari se smanjuje, pa su kosti sve manje elastične.

Okoštavanje je proces kojim se hrskavično tkivo postepeno zamjenjuje koštanim tkivom odrasle osobe tijekom rasta. Kostur novorođene djece je izgrađen od hrskavice i vrlo fleksibilan, dok je odrasla kost čvršća. Kod odraslih kost se stalno obnavlja.

Sustav za pokretanje se sastoji od kostura i mišića koji se vežu za kostur. Mišići svojim radom pokreću kostur (a time i cijeli organizam). Sustav za pokretanje štiti unutarnje organe. Svi važni organi su ograđeni kostima za zaštitu (lubanja štiti mozak, rebra štite srce i pluća). Sustav za kretanje je na različite načine povezan s ostalim organskim sustavima.

Koštano tkivo se sastoji od koštanih stanica i međustaničnog prostora koji je ispunjen mineralnim tvarima i organskim tvarima. Osnovan sastojak mineralnih tvari je kalcij.

Tetive su vezivno tkivo kojima su mišići pričvršćeni za kost. Tetive su čvrsto vezivno tkivo koje je slabo rastezljivo.

Kost se sastoji od dva topa tkiva: gusto kompaktno koštano tkivo s krvnim žilama i živcima i spužvasto koštano tkivo. Pokosnica je čvrsta ovojnica na površini kosti. U unutrašnjosti nekih kostiju (duge kosti) nalazi se koštana moždina.

Kosti lubanje, koje su plosnate, jako dobro prianjaju jedna uz drugu što je vrlo bitno za čvrstoću i zaštitu mozga. Šav je čvrsta i nepomična veza koja povezuje te kosti lubanje. Kod male djece kosti lubanje nisu povezane. Šavovi zarastaju kako osoba stari.

Prsni koš štiti unutarnje organe i sastoji se od 12 rebara sa svake strane tijela koja su spojena s prsnim kralješcima. Gornji dio prsnog koša je izgrađen od hrskavice što omogućuje njegovo širenje tijekom disanja - hrskavica spaja rebra i prsnu kost s prednje strane tijela.

Neovisno radi li se o aerobnom ili anaerobnom disanju, energija oslobođena tijekom disanja neophodna je za rad mišića. Mišićne stanice imaju jako puno mitohondrija u kojima se obavlja stanično disanje - dobiva se energija razgradnjom šećera.

Sustav za pokretanje se sastoji od kostura i mišića koji se vežu za kostur. Mišići svojim radom pokreću kostur (a time i cijeli organizam). Sustav za pokretanje štiti unutarnje organe. Svi važni organi su ograđeni kostima za zaštitu (lubanja štiti mozak, rebra štite srce i pluća).

Koštana moždina (srž) se nalazi u sredini nekih kostiju (duge i velike kosti poput bedrene kosti). Moždina je krvotvorno tkivo što znači da sudjeluje u stvaranju krvnih stanica što je izrazito bitno za zdravlje i zaštitu organizma od bolesti.

Kostur su sve kosti jednog organizme. Međusobno su spojene zglobovima i ligamentima. Kostur čovjeka dijelimo na tri dijela: kosti glave, trupa i udova. Prema veličini kostiju razlikujemo: duge, plosnate i kratke kosti.

Srčani mišići su građeni od srčanih mišićnih vlakana (tkiva). Srčani mišići grade srce koje se mora stalno stezati kako bi tjeralo krv po tijelu. Srčani mišić se ne može kontrolirati voljno.

Svojstva mišića koja im omogućuju rad su: mogućnost stezanja i skraćivanja; provodljivost (provođenje živčanih podražaja iz i u živce); podražljivost (mogućnost odgovora na neki podražaj); izdržljivost i elastičnost.

Ligamenti su elastične veze koje povezuju zglob u jednu funkcionalnu cjelinu. Oni osiguravaju čvrstoću i pokretljivost zgloba.

Elastično potporno tkivo je hrskavica. Hrskavica izgrađuje kostur djece i postupno se zamjenjuje odraslom kosti. U zglobovima hrskavično tkivo ima ulogu povezivanja dvije kosti i ublažavanja trenja tijekom pokreta. Gornji dio prsnog koša je izgrađen od hrskavica što omogućuje njegovo širenje tijekom disanja.

Kralježnica je glavni oslonac tijela - ona podupire kostur u uspravnom položaju i pritom štiti leđnu moždinu. Sastoji se od 33 kralješaka (7 vratnih, 12 prsnih i 7 slabinskih + križni kralješci i trtična kost) koji su međusobno povezani hrskavičnim diskovima.

Poprečnoprugasti mišići (mišićno tkivo) je su mišići čiju aktivnost povezujemo s vidljivim pokretima (pokret rake ili hodanje). Oni su vezani za kostur i pod kontrolom su voljnog živčano sustava.

Kosti glave se sastoje od lubanje (nekoliko kostiju čvrsto povezanih šavovima) i kosti lica s gornjom i donjom čeljusti. U čeljustima se nalaze zubi. Kosti lubanje štite mozak poput kacige, a čeljusti sudjeluju u probavi kroz mehaničko usitnjavanje hrane zubima.

Zglobovi su pomične veze između dvije kosti. Između dvije kosti nalazi se hrskavica i ligamenti (povezuju kosti) i zglobna tekućina. Uloga zgloba je smanjiti trenje između dvije kosti tijekom kretanja.

Bjelančevina koja kostima daje elastičnost i gipkost. Bez kolagena kosti bi bile jako lako lomljive.