Dišni sustav je organski sustav kod višestaničnih životinja koji se sastoji od niza organa koji služe za izmjenu plinova (kisika i CO2). Dišni sustav čovjeka se sastoji od nosa, ždrijela, dušnika, dušnica i pluća. Izmjena plinova se odvija difuzijom preko membrana: npr. membrana plućnih mjehurića i kapilara.

Disanje plućima (plućno disanje) je disanje kada se izmjena plinova odvija preko membrane specijaliziranog organa - pluća. izmjena plinova je između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama. Udahnuti zrak ima puno kisika u odnosu na krv - kisik difuzijom preko membrane uzlazi u kapilaru i krv te se veže za crvene krvne stanice. CO2 isto difuzijom prelazi iz krvi u plućni mjehurić. Svi kopneni kralješnjaci dišu plućima, ali ona nisu jednako razvijena kod svih skupina. Disanje je pod kontrolom autonomnog živčanog sustava.

Izmjena plinova procesom difuzije odvija se u plućima preko tanke membrane kapilara ispunjenih krvlju i plućnih mjehurića ispunjenih zrakom. U zraku koji dolazi u pluća ima više kisika nego u krvi u kapilarama pa kisik difuzijom ulazi u kapilaru i veže se za crvene krvne stanice u krvi. Suprotno, u krvi je puno više CO2 koji difuzijom prelazi iz krvi plućni mjehurić te se izbacuje iz organizma izdisajem.

Stanično disanje je proces kojim se kisik iskorištava u stanicama. Kisik u stanice dospijeva difuzijom iz krvi. Pilikom staničnog disanja kisik se troši za razgradnju hranjivih tvari kako bi se oslobodila energija. Ovim procesom, uz energiju, nastanu voda i CO2. CO2 izlazi iz stanice u krv difuzijom i disanjem izlazi iz organizma.

Organ kojim zrak ulazi u tijelo je nos. Zrak se u nosu zagrijava, pročišćava od prašine i štetnih čestica te vlaži. Za ovo su zadužene nosne dlačice i sluznica nosa. Iz nosa zrak prolazi u ždrijelo.

Ždrijelo se nastavlja na nos i usta. Spaja nos s dušnikom i usta s jednjakom - sastavni je dio dišnog i probavnog sustava čovjeka. Ovo je cjevasti organ koji završava grkljanom s poklopcem. Poklopac (epiglotis) sprječava ulazak hrane ili tekućine u dušnik.

Grkljan je organ koji se nalazi s prednje strane vrata i spaja ždrijelo i dušnik. Na grkljanu se nalazi poseban poklopac (epiglotis) koji sprječava ulazak hrane ili tekućine u dušnik. Ovdje su smještene i glasnice koje sudjeluju u vokalizaciji (govoru).

Glasnice su struktura na grkljanu koja omogućuje govor. Glasnice su elastični nabori sluznice koji se mogu pomicati i oblikuju otvor koji stvara glas prolaskom zraka - prilikom govora glasnice su primaknute, a zrak koji izlazi iz pluća dovodi do njihovog titranja. Glas se dodatno oblikuje u nosnoj i usnoj šupljini.

Dušnik je cijev koja zrak dovodi bliže plućima. Hrskavični prstenovi drže dušnik konstantno otvorenim kako bi se omogućio nesmetan protok zraka. Dušnik je obložen trepetljikavim stanicama koje dodatno pročišćuju zrak. Dušnik se grana u dvije dušnice.

Dušnice su parne cijevi koje se granaju od dušnika prema plućnim krilima. Dušnice se granaju u sve manje i manje cijevi/ogranke koje zrak dovode do svih dijelova pluća gdje se odvija izmjena plinova.

Pluća su glavni dišni organ u sisavaca i u njima se odvija izmjena plinova. Sastoje se od plućnih krila, a svako plućno krilo je građeno od mnogo sitnih plućnih mjehurića koji su obavijeni gustom mrežom kapilara. Preko tanke stijenke kapilara se događa difuzija kisika i CO2. Sama površina pluća (a time i površine za difuziju) je velika zbog velikog broja mjehurića.

Dijafragma ili ošit je mišićna pregrada između trbušne i prsne šupljine koja (zajedno s međurebrenim mišićima) stezanjem dovodi do širenja prsnog koša i pluća te tako omogućuje ulazak zraku u pluća (udah).

Kada udahnemo dolazi do stezanja međurebrenih mišića i dijafragme što dovodi do podizanja rebra i širenja prsnog koša (povećanja volumena). Povećanje volumena prsnog koša dovodi do pada tlaka u plućima pa zrak bogat kisikom može ući u pluća. Normalnim udahom u pluća dolazi oko 0,5L zraka.

Izdisaj je suprotan udisaju. Dolazi do opuštanja dijafragme i međurebrenih mišića - dijafragma se podiže prema gore, a prsni koš se spušta i volumen mu se smanjuje. Zbog manjeg volumena, raste tlak u plućima što potiskuje van zrak koji je bogat ugljikovom dioksidom.