Energija je sposobnost tijela da vrši neki rad. Energija je potrebna svim živim bićima kako bi mogle živjeti i obavljati normalne tjelesne funkcije. Energija se oslobađa iz hrane u stanicama procesom staničnog disanja.

Hranjive tvari su kemijski spojevi koje živi organizmi koriste kao gorivo. Ovo su tvari koje organizmi unose u tijelo putem hrane i čijom se razgradnjom oslobađa energija.

Probava je proces razgradnje hranjivih tvari gdje se iz čestica hrane dobiva energergija koja pokreće živa bića. Probava je jedna od osnovnih odlika živih bića.

Probavni sustav je organski sustav koji ima ulogu primitka, usitnjavanja i razgradnje hrane na osnovne kemijske spojeve iz kojih se može dobiti energija. U ljudi probavni sustav se sastoji od probavne cijevi (kanala) i probavnih žlijezda.

Probavna cijev je dio probavila. U čovjeka čine ju: usna šupljina, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i izmetni otvor. Hrana prolazi kroz ove organe u jednom smjeru od usta prema izmetnom otvoru. U svakom pojedinom dijelu odvija se dio probave, dok probavne žlijezde izlučuju tvari unutar nekih od probavnih organa kako bi se probavila hrana.

Probavne žlijezde su dio probavnog sustava čovjeka uz probavnu cijev. Ovo su žlijezde koje se nalaze uz probavnu cijev i izlučuju enzime koji razgrađuju hranu. Probavne žlijezde su: slinovnice, jetra i gušterača.

Hrana ulazi u tijelo kroz usta (usnu šupljinu). U ustima se hrana mehanički usitnjava (zubima), omekšava i miješa sa slinom. Usitnjena hrana lakše prolazi u druge dijelove probavnog sustava.

Zubi se nalaze u ustima i služe za mehaničko usitnjavanje hrane. Po svojoj građi slični su kosti i građeni su od mineraliziranog tvrdog tkiva izvana i od mekšeg prokrvljenog tkiva iznutra. Zubi se dijele prema obliku i ulozi na: sjekutiće, očnjake, pretkutnjake i kutnjake. Broj i vrsta zubi je određena vrstom prehrane životinje.

Jezik je mišićavi organ koji miješa, oblikuje i potiskuje hranu prema ždrijelu. Jezik je prekriven okusnim pupoljcima koji pomažu u procijeni kvalitete hrane (npr. da li je hrana u redu za konzumaciju ili ne).

Enzimi su kemijski spojevi (proteini) koji reguliraju brzine kemijskih reakcija (ubrzavaju reakcije), a da se pri tome sami ne mijenjaju. Enzimi se mogu naći unutar stanica gdje reguliraju stanične procese ili u šupljinama organa - primjerice u tankom crijevu gdje razgađaju hranu na jednostavnije spojeve od kojih se kasnije može dobiti energija. Enzimi su nužni za probavu.

Jednjak je organ u obliku cijevi koji povezuje ždrijelo i želudac. Stezanjem mišićne stijenke jednjaka hrana se potiskuje u želudac, a na ulazu u želudac se nalazi prsten mišića koji sprječava povratak hrane iz želuca u jednjak.

Želudac je proširenje probavne cijevi u kojem dolazi do dodatnog mehaničkog usitnjavanja i razgradnje hrane. Također želudac djeluje kao spremište hrane i tekućine. U želucu se nalaze enzimi, želučana kiselina i sluz.

Žlijezde slinovnice su probavne žlijezde koje se nalaze u ustima i imaju ulogu natapanja hrane slinom kako bi se ona omekšala, lakše oblikovala i gutala. U slini se nalaze enzimi koji počinju razgrađivati ugljikohidrate. Ljudi imaju tri para žlijezda slinovnica.

Tanko crijevo je dio probavne cijevi gdje se odvija većina probave hrane. Dugo je 5-6 metara. Na unutrašnjoj strani tankog crijeva nalazi se veliki broj crijevnih resica preko kojih se hranjive tvari upijaju u krv i raznose po tijelu.

Crijevne resice su nabori sluznice tankog crijeva čija uloga povećanje površine crijeva kako bi se olakšalo upijanje razgrađenih sastojaka hrane iz probavila u krvotok. Hranjive tvari se prenose krvlju do jetre gdje se pročišćavaju od toksina i zatim se prenose do svih stanica u tijelu gdje se iskorištavaju.

Gušterača je žlijezda koja koja proizvodi gušteračin sok s enzimima koji se ulijava u dvanaesnik (početni dio tankog crijeva). Enzimi gušterače razgrađuju ugljikohidrate, bjelančevine i masti.

Žučni mjehur je skladište žuči koja nastaje u jetri. Žuč se ulijeva u dvanaesnik (prednji dio tankog crijeva), ne sadržava enzime. Žuč pomaže razbiti mast na manje kapljice kako bi se lakše probavile.

Debelo crijevo se nastavlja na tanko crijevo, ovo je završni dio probavila u kojem se upija voda i minerali te se odvija bakterijska razgradnja. Debelo crijevo je dugačko 1,5-2 metra, a završava izmetnim otvorom (anusom).

Biogeni elementi su kemijski elementi koji grade sva živa bića. Ako se količina i omjeri biogenih elemenata u tijelu poremeti dolazi do problema pri funkcioniranju organizma. Najzastupljenijih elementi su: ugljik, kisik, vodik i dušik. Manje zastupljeni su kalij, kalcij, fosfor, sumpor, natrij, klor, željezo i magnezij. Ostali elementi se u organizmima nalaze u tragovima.

Bjelančevine ili proteini su složeni kemijski spojevi. Ljudi dijelom proizvode potrebne proteine te ih uzimaju iz hrane. Hrana bogata proteinima su soja, meso, riba i jaja. Bjelančevine unutar organizma sudjeluju u brojnim važnim procesima.

Ugljikohidrati su jednostavni šećeri glukoze, škroba, celuloze, fruktoze. UH su vrlo česti u ljudskoj prehrani i unose se u obliku pekarskih proizvoda, voća i povrća. Glukoza je najvažniji izvor energije za stanice - glukoza se razgrađuje u procesu staničnog disanja da bi se dobila energija.

Uravnotežena ili pravilna prehrana je način hranjenja gdje je hrana koja se unosi u organizam raznovrsna te količinski i energetski prilagođena potrebama organizma. Ona bi trebala organizmu osigurati sve što je potrebno za normalan rad. Ljudima su za pravilan rast i razvoj neophodne raznolike namirnice: voće i povrće, meso i riba, mlijeko i mliječni proizvodi.

Poremećaji prehrane su ozbiljni i javljaju se kada ljudi imaju nezdrav odnos s hranom (premala konzumacija ili prevelika konzumacija). Poremećaji prehrane mogu imati velike negativne posljedice na zdravlje. Najčešći poremećaj prehrane su anoreksija i bulimija.