Ekologija je grana biologije koja proučava odnose živih bića i fizičkog okoliša u kojem se nalaze. Primjerice, kako su se određene vrste prilagodile nekim životnim uvjetima. Ekologija proučava i odnose među jedinkama i populacijama istih ili različitih vrsta unutar određenog ekološkog sustava. Odnosi između različitih vrsta izraženi su i mogu se proučavati kroz hranidbene mreže, predatorstvo, parazitizam,...

Energija protječe ekološkim sustavima i ima ulogu održavanja života organizma i stabilnog stanja unutar ekosustava. Proizvođači procesom fotosinteze pretvaraju Sunčevu energiju u kemijsku i pohranjuju ju u obliku hrane. Hrana dalje putuje hrandbenim lancem, konzumiraju ju potrošači, dok se dio energije oslobađa u okolinu i na taj način energija protječe ekološkim sustavom

Ekosustav je organizacijska razina prirode. Ekosustav čine sve životne zajednice koje žive na različitim staništima uključujući i staništa na kojima žive. Ovo su zajednica živih bića i njihovog staništa na kojem ta živa bića mogu zadovoljiti svoje životne potrebe.

Hranidbeni lanac je linearni prikaz odnosa između proizvođača, potrošača i razlagača. Hranidbeni lanac prikazuje prijenos energije preko hrane, odnosno pokazuje na koji način su različiti organizmi međusobno povezani kroz hranu koju jedu. Prikazuju se organizmi koji proizvode hranu, organizmi koji se kasnije hrane tom hranom ili drugim organizmima,... Hranidbena mreža je prošireni hranidbeni lanac koji bolje pokazuje kompleksnost hranidbenih odnosa.

Proizvođači procesom fotosinteze pretvaraju Sunčevu energiju u kemijsku i pohranjuju ju u obliku hrane ( u obliku šećera). Oni energiju uvode u ekosustav. Kasnije, ta se energija prenosi preko potrošača i tako putuje hranidbenim lance. Proizvođači su biljke na kopnu te vodene biljke i alge u vodenim ekosustavima.

Posebni oblik potrošača koji se hrani uginulim organizmima nazivamo razlagači. Razlagači uginule organizme razlažu na jednostavne tvari: vodu, CO2 i minerale koje proizvođači mogu iskoristiti u procesu fotosintezu. Na ovaj način razlagači energiju s kraja hranidbenog lanca vračaju na početak hranidbenog lanca. Razlagači su gljive i neke bakterije koje žive u tlu.

Potrošači su organizmi koji energiju prenose kroz hranidbeni lanac. Oni "gotovu" hranu uzimaju iz svojeg okoliša, ne mogu sami stvarati svoju hranu. Postoji nekoliko razina potrošača: potrošači prvog reda (npr. biljojedi), potrošači drugog reda (npr. miš, vrabac) i predatori (potrošači trećeg reda) poput vuka i orla.

Najmanja organizacijska razina je atom. Atomi se spajaju u molekule. Molekule grade stanična tjelešca koja su pak udružena u stanice. stanice se udružuju u tkiva, više tkiva čini organe, a više organa gradi organske sustave. Jedinka se sastoji od više organskih sustava. Jedinke se udružuju u populacije. Životne zajednice su više populacija na nekom prostoru. Ekosustavi uključuju živa bića (zajednice) i okoliš u kojem se nalaze. Svi ekosustavi planeta Zemlje čine biosferu.

Jedinka je osnovni oblik živog svijeta, a označava jedan organizam određene vrste. Svaki pojedini organizam je jedna jedinka. Jedan čovjek je jedna jedinka vrste Homo sapiens. Više jedinki na nekom prostoru čini populaciju. Jedinke ispunjavaju određenu zadaću u populaciji i ekosustavu u kojem se nalaze.

Jednostanični organizmi su organizmi koji su sastoje samo od jedne stanice koja obavlja sve funkcije koje su potrebne za preživljavanje - hranjenje, rast i razmnožavanje. Jednostanični organizmi su mikroskopskih veličina i nisu vidljivi golim okom. Ovo su arheje, bakterije, većina protista i neke jednostanične alge i gljive.

Organizmi koji su građeni od velikog broja stanica nazivaju se mnogostanični ili višestanični organizmi. Stanice su udružena u tkiva koja imaju specijalizirane zadaće (podjela rada), a različita tkiva pak tvore organe i organske sustave. Ovo su biljke, životinje te većina gljiva i algi.

Stanica je temeljna građevna i funkcionalna jedinica svih živih bića na Zemlji. Postoje jednostanični i višestanični organizmi. Kod višestaničnih organizama, više stanica koji obavljaju istu ulogu tvore tkiva i organe. Ovisno o tipu organizama koje stanice grade postoje: životinjske, biljne i bakterijske stanice (kod bakterija jedna stanica je ujedno i jedan organizam).

Tkivo je skupina stanica koje obavlja istu ulogu. Tkiva nalazimo u mnogostaničnim organizmima. Kombinacijom više tipova tkiva nastaju organi koji obavljaju specifične zadaće. Životinjskih tkiva su: vezivno tkivo, mišićno tkivo, pokrovno tkivo, živčano tkivo. Biljna tkiva svrstavamo u dvije osnovne skupine (tvorna i trajna tkiva) s time da se trajna tkiva dodatno dijela na: osnovno, pokrovno, potporno, provodno i žljezdano tkivo.

Organ je struktura koju tvore različita tkiva. Organi imaju specifične zadaće unutar organizma, a više organa se udružuje u organske sustave. Neki organi čovjeka su: koža, želudac, jetra.

Organski sustavi su sustavi unutar jednog organizma koji se sastoje od više organa koji obavljaju istu funkciju. Kod čovjeka razlikujemo pokrovni, probavni, optjecajni, dišni, živčani, sustav organa za kretanje, sustav organa za izlučivanje, sustav organa za razmnožavanje i endokrini sustav.

Organizam označava jedno živo biće, jednu jedinku. Jedna tratinčica je jedan organizam i jedan hrčak je jedan organizam. Organizam je građen od više organskih sastava koji rade zajedno kako bi organizam funkcionirao.