Većina sisavaca ima tijelo prekriveno dlakom, osim kitova i dupina koji nemaju dlake zbog toga što žive u vodi. Dlake služe u održavanju stalne tjelesne temperature.

Linjanje je proces mijenjanje dlake sisavaca. U umjerenom pojasu sisavci mijenjaju dlaku najčešće dva puta godišnje. Mijenjaju zimsku dlaku sa tanjom i rjeđom ljetnom dlakom.

Kod nekih sisavaca, poput ježa, dlake na leđnoj strani preobrazile su se u bodlje. Bodlje služe za obranu od neprijatelja.

Koža stvara pandže, rogove, kopita, ali dlaku. Te tvorevine sudjeluju u zaštiti organizma (pandže, kopita), održavanju topline (dlaka) i obrani od neprijatelja (rogovi, pandže).

U koži sisavaca nalaze se brojne žlijezde s različitim ulogama: znojnice, lojnice, mirisne žlijezde. Znojnice izlučuju znoj za hlađenje organizma. Lojnice izlučuju loj koji sprječava prodiranje vode u dlaku i hlađenje organizma, što je posebno bitno kod vodenih sisavaca. Mirisne žlijezde izlučuju mirisne tvari pomoću kojih sisavci iste vrste komuniciraju.

Perje je zaštitni pokrov ptica. Perje ima različitu ulogu. Razlikujemo paperje, pokrovno perje i letno perje. Perje, kao i dlaka, ima ulogu u održavanju tjelesne temperature.

Mitarenje je promjena perja kod ptica. Većina ptica gubi perje jednom ili dva puta godišnje i to većinom postupno, a rijetko kod nekih ptica odjednom.

Ptice u koži imaju samo jednu žlijezdu koja se naziva trtična žlijezda i smještena je na kraju trupa. Izlučuje mast pomoću koje ptice njeguju i održavaju svoje perje.

Gmazove pokrov tijela štiti od isušivanja. Kod zmija i guštera pokrov je u obliku ljuski, a kod kornjača i krokodila u obliku pločica.

Životinje koje su zaštitno obojene imaju pokrov u neutralnim bojama sličnima njihovom staništu (npr. smeđe, zelenkasto) kako bi se skrili i zaštitili od grabežljivaca. Na primjer, poljski miš ima zaštitnu obojenost

Životinje koje su upozoravajući obojene imaju šaren pokrov u jarkim bojama kojim upozoravaju druge organizme da su opasni. Na primjer, tropske otrovne žabice imaju upozoravajuću obojenost.

Koža vodozemaca tanka je i vlažna. Zbog toga imaju brojne žlijezde kojima se održava vlažnost kože i sprječava isušivanje. Zbog svoje građe koža vodozemaca ima zaštitnu ulogu, ali i ulogu u izmjeni plinova.

Koža riba pokrivena je ljuskama. Ljuske riba su posložene na posebna način kako bi riba mogla lakše kliziti kroz vodu. Uz to, u koži riba se nalaze žlijezde koje luče sluz, što dodatno olakšava kretanje u vodi. Većina riba zaštitno je obojena.

Pokrov člankonožaca građen je od hitina. Hitinski pokrov kod kukaca, pauka i rakova služi za zaštitu od vanjskih utjecaja i od isušivanja. Sam pokrov onemogućuje rast jedinki stoga se ovi organizmi moraju presvlačiti.

Žarnjaci na površini tijela imaju žarne stanice. U žarnim stanicama nalaze se žarnice koje sadrže žarnu nit i tekućinu pomoću koje omamljuju plijen i neprijatelja.