Disanje životinja - sličnosti i razlike

Disanje kralježnjaka

Većina kralježnjaka (sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci) diše pomoću pluća. Razvijenost pluća razlikuje se među ovim skupinama iako je princip na kojem dolazi do izmjene plinova isti.

Zračne vrećice

Ptice posjeduju plućne vrećice koje služe kao spremište zraka. Povezane su sa šupljim kostima ptice u koje dovode zrak. Dodatne uloge su to što pticu čine lakšom i pomažu pri održavanju tjelesne temperature ptica.

Disanje vodozemaca

Vodozemci dišu plućima i preko kože. Imaju vrlo jednostavna pluća s malo plućnih mjehurića, no dio izmjene plinova odvija se preko vlažne kože na površini tijela.

Disanje punoglavaca

Punoglavci dišu pomoću škrga zbog načina života. Naime, vodozemci žive na kopnu u odraslom stadiju života, dok tokom ličinačkog stadija žive u vodi, gdje su im potrebne škrge za disanje.

Disanje riba

Ribe dišu pomoću škrga. Škrge riba građene su od više listića koje povećavaju površinu izmjene plinova. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu.

Izmjena plinova kod riba

Tijekom disanja u krvotok ribe ulazi kisik. Voda s otopljenim kisikom prelazi preko škrga ribe, pri čemu kisik ulazi u krvotok ribe preko škrga, a voda samo prelazi preko škrga i izlazi iz ribe.

Difuzija

Difuzija je proces kojim kisik ulazi u krvotok ribe preko škrga, a ugljikov dioksid izlazi iz krvi ribe u okolnu vodu. Istim procesom odvija se i izmjena plinova u plućima, samo se kisik dobiva iz zraka, a ne vode.

Disanje morskih sisavaca

Svi sisavci, bez izuzetka, dišu plućima, čak i oni koji žive u moru. Prilagodbe ovih životinja na uvjete u kojima žive su razne, kao što su na primjer dišni otvori na vrhu glave umjesto nosnica.

Uzdušnice

Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje kojeg imaju kukci i pauci. Uzdušnice su sustav cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav.

Izmjena plinova nametničkih beskralježnjaka

Nametnički beskralježnjaci mogu preživjeti u uvjetima bez kisika. Uvjeti bez kisika nazivaju se anaerobnim uvjetima. Neki od nametničkih beskralježnjaka koji mogu živjeti bez kisika su trakavica i dječja glista. Razmisli o povezanosti nametničkog načina života s anaerobnim uvjetima!