Životni ciklus životinje započinje porodom ili izlijeganjem. Porod je proces u kojem potomak izlazi iz maternice majke kroz rodnicu. Izlijeganje je proces izlaska iz jajeta koje se nalazi izvan majčinog tijela.

Mlada jedinka je životna faza tijekom koje životinja uči kako nabaviti hranu, zaštititi se od predatora i druge bitne vještine.

U odrasloj životnoj fazi životinja postaje spolno zrela i spremna je stvarati potomke. Mlada jedinka se razvija do odrasle pod utjecajem hormona, pri čemu neke vrste prolaze preobrazbu, a neke ne.

Ličinke su prijelazni oblik od jaja do odraslog stadija kod životinjskih vrsta koje prolaze proces preobrazbe. Ličinke su potpuno različite od odraslih jedinki i po izgledu i po životnim potrebama.

Preobrazba je proces pretvaranja ličinke u odraslu jedinku. Tijekom preobrazbe ličinka potpuno mijenja svoj izgled i životne navike i počinje nalikovati odrasloj jedinki. Ovaj proces kontroliraju hormoni, a preobrazba može biti potpuna ili nepotpuna.

Potpuna preobrazba sastoji se od četiri stadija (jajašce, ličinka, kukuljica, odrasla jedinka), pri čemu se stadij kukuljice javlja samo kod potpune preobrazbe. Kod potpune preobrazbe ličinka i odrasla jedinka nisu nalik jedno na drugo. Neki kukci koji imaju potpunu preobrazbu su leptiri i pčele.

Nepotpuna preobrazba sastoji se od tri stadija (jajašce, ličinka, odrasla jedinka). Razlikuje se od potpune preobrazbe po tome što nema stadij kukuljice. Ličinke nalikuju na odraslu jedinku, iako nisu potpuno iste. Neki kukci koji imaju nepotpunu preobrazbu su skakavci i žohari.

Eholokacija je sposobnost šišmiša pomoću koje se snalaze u prostoru po mraku. Eholokacija se zasniva na ispuštanju zvučnih valova u okolinu koji se zatim odbijaju od prepreke koje se nalaze ispred šišmiša te se u obliku jeke vraćaju natrag do šišmiša. To im olakšava kretanje i lov jer znaju što se nalazi ispred njih.

Seoba (migracija) je promjena mjesta života. Jegulje, lososi i neke ptice migriraju (sele se) tijekom svog života. Jegulje i lososi migriraju radi parenja i stvaranja potomstva dok ptice migriraju u toplije krajeve tijekom zime kako bi imale dovoljno hrane.

Mrijest je naziv za razmnožavanje riba. Neke vrste riba se sele tijekom mrijesta jer se razmnožavaju samo na određenim mjestima na kojima ne provode ostatak života.

Biljke imaju pet različitih životnih razdoblja. Životna razdoblja biljke su: 1) sjemenka; 2) klijanje i rast; 3) cvjetanje; 4) oprašivanje i oplodnja te 5) rasprostranjivanje.

Klijanje je proces kojim iz sjemenke izrasta nova, mlada biljka. Do klijanja dolazi u proljeće kada je dovoljno toplo i ima dovoljno vlage da bi biljka uspješno narasla.

Sjemenka može imati jednu ili dvije supke (dio sjemenke u kojem se čuvaju hranjive tvari za klicu). Biljke koje imaju sjemenke s jednom supkom nazivaju se jednosupnice, a biljke koje imaju sjemenke s dvije supke nazivaju se dvosupnice.

Ako uvjeti na staništu nisu povoljni, biljka ulazi u stadij mirovanja. U tom stadiju nema rasta ni razvoja, a sjemenke ne klijaju. Brojne biljke miruju tijekom zime.

U višegodišnje biljke ubrajamo drveće, grmlje i zeljaste trajnice. Jedna od višegodišnjih biljaka je tulipan. Tulipan je zeljasta trajnica i zimu preživljava u obliku lukovice (podzemni organ).