Organizacijske razine živog svijeta od najniže do najviše su: jedinka, populacija, životna zajednica, ekološki sustav, biom, bisofera. Primjer: jedinka (žirafa), populacija (sve žirafe koje žive na istom području), životna zajednica (žirafe, lavovi, trava, stabla), ekološki sustav (travnjak), biom (savana), biosfera (planet Zemlja).

Biološka raznolikost (bioraznolikost) je sva raznolikost živog svijeta na Zemlji. Biološka raznolikost se sastoji od svih živih bića (biljaka, životinja, mikroorganizama) koji postoje na Zemlji.

Biosfera je najviša organizacijska razina zato što uključuje sve prostore na kojima borave živi organizmi. Dijelovi biosfere su voda (hidrosfera), zrak (atmosfera), tlo (litosfera).

Hidrosfera su sva vodena područja na Zemlji na kojima postoje živa bića. Hidrosfera je jedan od tri dijela biosfere.

Atmosfera je dio zraka oko Zemlje u kojem ima živih bića. Atmosfera je jedan od tri dijela biosfere.

Litosfera je dio tla na Zemlji na kojem i u kojem ima živih bića. Litosfera je jedan od tri dijela biosfere.

Biom je veliko područje na Zemlji na kojem klima i vegetacija određuju kakve će životne zajednice tamo obitavati. Tip bioma određuju temperatura, klima, reljef, tlo i vegetacija.

Tip bioma se određuje ovisno o temperaturi, klimi, reljefu, tlu i vegetaciji. Postoji desetak različitih tipova bioma (velikih područja na Zemlji sa sličnim životnim zajednicama).

Biomi su velika područja Zemlje na kojima se nalaze slične životne zajednice zbog slične temperature i klime. Tipovi bioma su: polarna pustinja, tundra, tajga, planinski biom, miješana listopadna šuma, stepa, mediteranska vazdazelena šuma, tropska šuma, savana, pustinja.

Ekološki sustav je životna zajednica nežive prirode i živih bića koji borave na istom staništu. Ekološki sustavi su vodeni i kopneni. Više različitih ekoloških sustava može činiti jedan biom.

Stanište je prostor na kojem žive živa bića. Uvjeti na staništu određuju koja živa bića mogu živjeti na njemu.

Životni uvjeti na staništu određuju koja živa bića mogu živjeti na njemu. To su zrak, voda, Sunčeva svjetlost, temperatura i tlo.

Ekosustavi se dijele u dvije velike skupine: vodene i kopnene ekosustave. Vodeni ekosustavi su vodena staništa i živa bića koja žive na njima. Kopneni ekosustavi su kopnena staništa i živa bića koja žive na njima.

Vodeni ekološki sustavi su vodena staništa i živa bića koja žive na njima. Vodenom ekosustavu pripadaju npr. jezero, more, rijeka, bara.

Kopneni ekološki sustavi su kopnena staništa i živa bića koja žive na njima. Kopneni ekološki sustavi su travnjak, listopadna šuma, vazdazelena šuma, pustinja.

Životna zajednica su sva živa bića u jednom ekološkom sustavu. Bića iz iste životne zajednice ovisne jedni o drugima i o životnim uvjetima staništa.

Populacija je zajednica jedinki iste vrste koje žive na istom staništu. Međusobno se razmnožavaju i imaju potomke. Potomstvo osigurava opstanak vrste.

Gustoća populacije određuje koliko je jedinki iste vrste na nekom staništu. Ako ima više jedinki, kažemo da je populacija veća i da je gustoća populacije na tom staništu veća. Gustoća populacije je veća na staništima na kojima su bolji životni uvjeti.

Vrsta je skupina organizama koji su u rodu, mogu se razmnožavati jedni s drugima i imaju sebi slične potomke. Ako više jedinki iste vrste živi na istom staništu, zovemo ih populacija.

Jedinka je jedno živo biće, jedan organizam koji pripada jednoj vrsti. Živa bića ne mogu opstati samostalno, pa se jedinke udružuju u populacije.