Od svemira do čestice tvari

Svemir

Prostranstvo koje nas okružuje, beskonačan prostor koji se i dalje neprestano širi. Čine galaksije i različita nebeska tijela

Galaksija

Skupovi zvijezda.

Teorija velikog praska

Naziv za teoriju nastanka svemira. Veliki prasak dogodio se prije otprilike 13,7 milijardi godina.

Prirodni sateliti

Tijela koja kruže oko planeta na određenoh udaljenosti, većina planeta Sunčeva sustava ima svoje prirodne satelite. Kao i planeti, sateliti nemaju vlastitu svjetlost.

Mjesec

Zemljin prirodni satelit

Mjesečeve mijene

Promjene Mjesečeve osvijetljenosti. Nastaju promjenama Mjesečeva položaja u odnosu na Zemlju i Sunce.

Sunce

Golema užarena kugla u središtu Sunčeva sustava te glavni izvor energije, toplije i svjetlosti potrebnih za život na Zemlji.

Hidroelektrane

Postrojenja u kojima se energija gibanja vode pretvara u električnu energiju.

Plavi planet

Plavi planet je Zemlja, a nazivamo je tako jer je 71% Zemlje prekriveno vodom.

Atmosfera

Zemljin zračni omotač koji zajedno sa Zemljom kruži oko Sunca. Upija većinu zračenja iz svemira i tako štiti organizme na Zemlji od njegova štetna djelovanja. Zemljina atmosfera nema optre granice, već postupno prelazi u svemir.

Litosfera

Čvrsti, vanjski sloj planeta Zemlje. Tvori je gornji sloj plašta i kontinentalna kora.

Hidrosfera

Tako nazivamo vodu atmosferi i litosferi, u oceanima, morima, jezerima, rijekama i močvarama te snijeg i led.

Slojevi Zemlje

Litosfera, hidrosfera i atmosfera

Električna energija

Energija dobivena iz obnovljivih ili neobnovljibih izvora energije, a koristi se za pokretanje uređaja u kućanstvu i industriji.

Obnovljivi izvori energije

Energija plime i oseke, energija vode i vjetra.

Fosilna goriva

Fosilna goriva ubrajamo u neobnovljive izvore energije. Ona sadrže Sunčevu energiju iz prošlosti pohranjenu u obliku kemijske energije, a izgaranjem fosilnih goriva kemijska se energija pretvara u svjetlosnu energiju i toplinu, a u termoelektranama u električnu energiju.

Energija vjetra

Vjetar je oblik gibanja zraka koje nastaje zbog nejednakog zagrijavanja zraka na različitim dijelovima Zemlje. Vjetar je gibanje zraka paralelno sa Zemljinom površinom. To znači da se zrak kreće uz Zemljinu površinu kada puše vjetar. Može se reći da je energija vjetra zapravo oblik energije gibanja. Energija vjetra se iskorištava pomoću vjetroelektrana.

Termoelektrane

U termoelektranama koriste se fosilna goriva za dobivanje električne energije. Fosilna goriva izgaraju, čime se oslobađa toplinska energija koja se zatim pretvara u električnu energiju.

Mliječna staza

Zemlja se nalazi u galaksiji pod nazivom Mliječna staza ili Kumova slama. Na njezinu rubu se nalazi Sunčev sustav.

Astronomija

Znanost koja proučava zvijezde i sva ostala tijela u svemiru naziva se astronomija.

Astronom

Znanstvenik koji se bavi astronomijom zove se astronom.

Uštap

Uštap je naziv za puni Mjesec. Kada se Mjesec u svom kruženju oko Zemlje nađe na suprotnoj strani od Sunca, sa Zemlje se vidi kao puni Mjesec ili uštap.

Stanište

Stanište je životni prostor nekog organizma.

Međuprostor

Prazan prostor između čestica koje grade neku tvar.

Pomrčina Sunca

Događaj kada Mjesec prolazi između Zemlje i Sunca naziva se pomrčina Sunca.

Pomrčina Mjeseca

Događaj kada Mjesec tijekom kruženja uđe u Zemljinu sjenu naziva se pomrčina Mjeseca.