Učitavam...
Život između rata i mira
Koje godine je izbila seljačka buna?
Prikaži odgovor
Velika seljačka buna je izbila 1573. godine. Buna je završila porazom seljaka i brutalnim kaznama.
Vrati na pitanje
Koji su gradovi postali najrazvijeniji i najveći gradovi u Bosni i Hercegovini u vrijeme osmanske vladavine?
Prikaži odgovor
Osmanlije na prostorima koje su osvojili potiču gradnju i islamizaciju. Tako se grade džamije, mostovi, razni spomenici. Dva najrazvijenija i najveća grada u BiH postaju Sarajevo i Mostar, a i danas su zadržali brojne ostatke islamske kulture.
Vrati na pitanje
Kako se naziva skupina Hrvata koja je između 15. i 17. st. odselila na područje zapadne Mađarske?
Prikaži odgovor
Bunjevci žive na području zapadne Mađarske. U razdoblju od 15. do 17. stoljeća najznačajni migracije Hrvata u inozemstvo su područja austrijske i mađarske zemlje. Najveći broj hrvatskih naselja je nastao na području istočne Austrije, zapadnoj Mađarskoj te prostorima južne Slovačke.
Vrati na pitanje
Jesu li Turci provodili nasilnu islamizaciju na osvojenim područjima?
Prikaži odgovor
Islamizacija je nametanje islamske vjere i kulture te turskog jezika. Osmani nisu provodili nasilnu islamizaciju. Dio Hrvata koje je živio na području koje su Osmani osvojili, dobrovoljno prihvaćali islamsku vjeru radi boljeg položaja.
Vrati na pitanje
Hrvatska je bila u 16. st. moćna sila?
Prikaži odgovor
Osmanska vojska je tijekom 16. st. osvojila Slavoniju, Liku, Krbavu i Gacku. U Dalmaciji je osmanska vojska došla do samih bedema dalmatinskih gradova. No, Osmanlijama nije uspjelo osvojiti dalmatinske gradove. Za to vrijeme naziv za Hrvatsku je bio \"Ostatci ostataka\" jer se Hrvatsko Kraljevstvo smanjilo na teritorije na sjeverozapadu Hrvatske i dijelove primorja.
Vrati na pitanje
Koji je katolički red imao slobodu djelovanja u Bosni?
Prikaži odgovor
Franjevci su bili jedini katolički red koji je imao pravo te slobodu djelovanja i vjeroispovijesti u Bosni.Sultan Mehmed II. je to pravo priznao odmah nakon osmanskog osvajanja Bosne.
Vrati na pitanje
Vođa seljačke bune bio je:
Prikaži odgovor
Velika seljačka buna je izbila 1573. godine u Zagorju zbog pogoršanja položaja seljaka. Vođa bune je bio Matija Gubec. Buna je završila porazom seljaka i brutalnim kaznama.
Vrati na pitanje
S dolaskom Osmanlija na osvojenim područjima započeo je proces poznat kao:
Prikaži odgovor
S dolaskom Osmanlija na osvojenim područjima započeo je proces poznat kao islamizacija - širenje islama.
Vrati na pitanje
Nadopuni: Ostatci ostataka nekoć velikog i slavnog ______ Hrvatskog.
Prikaži odgovor
Ostatci ostataka nekoć velikog i slavnog kraljevstva Hrvatskog - naziv je za dijelove današnje Hrvatske koji su krajem XVI. st., nakon osmanskih osvajanja, ostali pod vlašću Hrvatsko-slavonskoga sabora.
Vrati na pitanje
Tko je bio vođa seljaka u Seljačkoj buni 1573. g.?
Prikaži odgovor
Na čelo seljaka sa susedgradsko-stubičkog vlastelinstva stao je Matija/Ambroz Gubec. Postao je dio legende jer su ga seljaci proglasili svojim kraljem, a nakon što je buna ugušena, Gubec je pogubljen i tako je postao simbol otpora protiv feudalaca.
Vrati na pitanje
Koji je sultan dao Franjevcima pravo djelovanja u Bosni?
Prikaži odgovor
Franjevci su bili jedini katolički red koji je imao pravo te slobodu djelovanja i vjeroispovijesti u Bosni.Sultan Mehmed II. je to pravo priznao odmah nakon osmanskog osvajanja Bosne.
Vrati na pitanje
Koji je turski putopisac pisao o hrvatskim zemljama u 17. st.?
Prikaži odgovor
Turski putopisac Evlija Čelebi je u 17. st. posjetio dijelove Osmanskog Carstva, pa tako i dijelove Hrvatske koji su se našli pod Osmanskim Carstvom tada. Opisivao je dostignuća osmanskog uređenja gradova.
Vrati na pitanje
Moliški Hrvati danas žive na području:
Prikaži odgovor
Jedna od većih skupina Hrvata u Italiji danas su Moliški Hrvati. U razdoblju od 15. do 17. stoljeća najznačajni migracije Hrvata u inozemstvo su područja austrijske i mađarske zemlje. Najveći broj hrvatskih naselja je nastao na području istočne Austrije, zapadnoj Mađarskoj te prostorima južne Slovačke.
Vrati na pitanje
U kojoj od država je islamizacija ostavila najdublje korijene?
Prikaži odgovor
Islamizacija, proces širenja islama, je nadublje korijene otavila u Bosni. Narod u Bosni bio je bez snažnije crkvene organizacije tako da je mnogo ljudi prešlo na islam, što je donosilo mnoge povlastice.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju Hrvati koji čine zajednicu u Slovačkoj?
Prikaži odgovor
Kraševski Hrvati žive na području Slovačke. U razdoblju od 15. do 17. stoljeća najznačajni migracije Hrvata u inozemstvo su područja austrijske i mađarske zemlje. Najveći broj hrvatskih naselja je nastao na području istočne Austrije, zapadnoj Mađarskoj te prostorima južne Slovačke.
Vrati na pitanje
U kojem djelu Hrvatske se dogodila Velika seljačka buna?
Prikaži odgovor
Velika seljačka buna je izbila 1573. godine u Zagorju zbog pogoršanja položaja seljaka. Buna je završila porazom seljaka i brutalnim kaznama.
Vrati na pitanje
Na području koje države žive Gradiščanski Hrvati?
Prikaži odgovor
Gradišćanski Hrvati žive na području Austrije. U razdoblju od 15. do 17. stoljeća najznačajni migracije Hrvata u inozemstvo su područja austrijske i mađarske zemlje. Najveći broj hrvatskih naselja je nastao na području istočne Austrije, zapadnoj Mađarskoj te prostorima južne Slovačke.
Vrati na pitanje
Zašto su kmetovi na području Hrvatske i Slavonije bili nezadovoljni u 16. st.?
Prikaži odgovor
Nakon što je prostor Hrvatske sveden na ostatke ostataka, smanjeni su i prihodi plemića. Zato su oni podizali feudalna davanja i tjerali kmetove da utvrđuju granice i grade utvrde, a pri tome su se i loše ponašali prema kmetovima. Zato seljaci dižu pobune.
Vrati na pitanje
Što je islamizacija?
Prikaži odgovor
Najčešće je obraćenje bilo dragovoljno, ali su na odluku kršćana da prihvate islamističku vjeru osobito utjecala dva čimbenika: porezne olakšice i uključivanje u osmansku vojsku za što je preduvjet bio prijelaz na islam.
Vrati na pitanje
Kakav je bio odnos Osmana prema kršćanskim crkvama?
Prikaži odgovor
Osmani su imali različit odnos prema Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi. Odnos prema katolicima je bio znatno neprijateljski jer je Papa bio pokretač mnogih ratova protiv Osmana. Prema Pravoslavnoj crkvi osmanski odnosi su bili znatno blaži.
Vrati na pitanje
Što je bio cilj Seljačke bune 1573.?
Prikaži odgovor
Seljačka buna je izbila 1573. godine na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i velike okrutnosti prema kmetovima. Seljaci su htjeli ukinuti kmetstvo te su se boriti i za stvaranje samostalne seljačke države i uspostavu seljačke vlade koja će voditi skrb o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka.
Vrati na pitanje
Kako je završila Seljačka buna?
Prikaži odgovor
Seljačka buna je izbila 1573. godine na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i velike okrutnosti prema kmetovima. Seljaci su htjeli ukinuti kmetstvo te su se boriti i za stvaranje samostalne seljačke države. Buna je završila tako da je plemićka vojska porazila seljake.
Vrati na pitanje
Za što koristimo naziv 'Ostatci ostataka'?
Prikaži odgovor
Ostatci ostataka nekoć velikog i slavnog kraljevstva Hrvatskog - naziv je za dijelove današnje Hrvatske koji su krajem XVI. st., nakon osmanskih osvajanja, ostali pod vlašću Hrvatsko-slavonskoga sabora.
Vrati na pitanje