Način na koji je država ustrojena naziva se oblikom državnog uređenja. U Europi postoje 4 oblika državnog uređenja, a to su: republike, velika vojvodstva, kneževine i kraljevstva.

Hrvatska je prema obliku državnog uređenja republika na čijem je čelu predsjednik. Trenutni predsjednik Republike Hrvatske je Zoran Milanović.

Trodioba vlasti označava da se vlast u državi radi lakšeg upravljanja dijeli na tri oblika vlasti, a u Hrvatskoj su to: sudbena, izvršna i zakonodavna vlast.

Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj ima Hrvatski sabor kojeg čini 151 zastupnik. Oni su zaduženi za donošenje zakona, odnosno pravila kojih se stanovnici države moraju držati.

Izvršnu vlast u Hrvatskoj ima Vlada Republike Hrvatske te predsjednik države. Oni su zaduženi za vladanje, provođenje odluka i uređenje države.

Sudbenu vlast u Hrvatskoj provode sudovi, među kojima je najviši Vrhovni sud. Oni se bave osiguravanjem jednakosti i ravnopravnosti svih građana pred zakonom.

Hrvatski sabor institucija je u Hrvatskoj koja ima zakonodavnu vlast. Hrvatski sabor djeluje od 30.5.1990. godine te ima 151 zastupnika, a broj je neparan kako bi se mogle donositi odluke natpolovičnom većinom.

Vlada Republike Hrvatske predstavlja izvršnu vlast u Hrvatskoj, a Vladu čine premjer i ministri.

Premjer je osoba koja vodi Vladu sa svojim ministrima. Trenutni premjer Republike Hrvatske je Andrej Plenković.

Predsjednik Republike Hrvatske čini dio izvršne vlasti zajedno s Vladom Republike Hrvatske. Osim toga, neke od dužnosti predsjednika su: predstavljanje države u inozemstvu, objava rata i mira, vođenje vojske,...

Vrhovni sud najviši je sud u Republici Hrvatskoj te čini dio sudbene vlasti.

Upravno-teritorijalne jedinice u Hrvatskoj koja ima zajednička prometna, gospodarska, povijesna i druga obilježja.

Republika Hrvatska je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Grad Zagreb se posebno izdvaja jer je glavni grad Hrvatske, a ujedno i središte gospodarstva u Hrvatskoj. Županije se razlikuju prema broju stanovnika i površini među kojima je Ličko-senjska površinom najveća, a ujedno brojem stanovnika najmanja.

Nazivi hrvatskih županija uglavnom su doneseni s obzirom na tradicijske regije u kojima se nalaze, prema važnijem gradu ili kombinaciji jednoga i drugoga. Tako je Međimurska županija dobila naziv prema tradicijskoj regiji Međimurje, Karlovačka prema gradu Karlovcu, a na primjer Osječko-baranjska prema kombinaciji grada Osijeka i Baranje kao tradicijske regije.

Svaka županija ima svoje simbole, a to su grb i zastava koje uglavnom dvobojne.

Županijom upravljaju župan i županijska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Gradom upravljaju gradonačelnici i gradska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Općinom upravljaju načelnik i općinska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.