Obrazovna struktura predstavlja grupiranje stanovništva prema razini završene škole, pismenosti i informatičke pismenosti stanovništva.

Slabije razvijene države imaju niže stope pismenosti, a visokorazvijene države imaju niske stope nepismenosti. Hrvatska ima udio nepismenog stanovništva manji od 1%.

Informatička pismenost predstavlja sposobnost korištenja računala i računalnih programa. Stopa informatičke pismenosti se u Hrvatsko konstanto povećava, a to je omogućilo uvođenje informatike kao obaveznog nastavnog predmeta u školama, a za starije postoje radionice za stjecanje informatičke pismenosti.

Većina stanovnika Hrvatske ima završenu srednju školu, njih 52,6%. Iduća najzastupljenija skupina je ona za završenom osnovnom školom koja čini 21,3% stanovništva. Visokoobrazovanih u Hrvatskoj imamo 16,4%, a ostalih 9,7% su oni sa završenih manje od 8 razreda osnovne škole.

Gospodarstvo je skup svih djelatnosti koje obuhvaćaju proizvodnju, potrošnju i razmjenu dobara i usluga.

Gospodarska struktura stanovništva predstavlja grupiranje stanovništva s obzirom na aktivnost te s obzirom na sektor djelatnosti kojima se bavi.

Aktivno stanovništvo je ono koje obavlja rad i nezaposleni koji su bili zaposleni ili tek traže posao.

Neaktivno stanovništvo je ono koje prihode ne ostvaruje svojim radom pr. umirovljenici i učenici.

Djelatnosti primarnog sektora povezane su s primarnim iskorištavanjem resursa, a primjeri djelatnosti su: lov, ribolov, poljoprivreda i šumarstvo.

Djelatnosti sekundarnog sektora povezane su s preradom i proizvodnjom, a primjeri djelatnosti su: industrija, građevinarstvo, rudarstvo, proizvodno zanatstvo, energetika,...

Tercijarni sektor je često nazivan i uslužni sektor, a u njega ubrajamo sljedeće djelatnosti: turizam, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo, trgovinu i uslužno zanatstvo.

Djelatnosti kvartarnog sektora su uglavnom djelatnosti povezane s državnim službama, a to su na primjer: školstvo, znanost, zdravstvo, kultura, obrana, policija, javna uprava,...

Religija predstavlja organizirani sustav vjerovanja - pr. kršćanstvo, islam,... Vjeroispovijest su frakcije u religijama koje se razlikuju prema načinu vršenja bogoslužja - pr. kršćanstvo je religija, a rimokatoličanstvo i pravoslavlje predstavljaju vjeroispovijesti.

U religijskoj strukturi svijeta prevladavaju kršćani s 38%, a velika zasluga tome velikom postotku pripada kolonizaciji s kojom se širilo i kršćanstvo. Druga najzastupljenija religija svijeta je islam s 21% stanovništva, a raširen je uglavnom na sjeveru Afrike i Jugozapadnoj Aziji. Treća najraširenija religija je hinduizam sa 16% stanovništva svijeta, a rašireno je uglavnom u Indiji. Porast je i ateista u svijetu (nevjernici) kojih je kao i hinduista 16%.

Crkva je vjerska građevina kršćana, džamija muslimanska, hram je mjesto molitve hinduista dok se budisti mole u pagodi.

Većina stanovnika Hrvatske su katolici, njih čak 86,3%, a iduća najzastupljenija vjeroispovijest je pravoslavlje koje čini 4.4%. Ostalih 10% stanovništva u Hrvatskoj su ateisti (3,8%), muslimani (1,5%) i pripadnici drugih religija i neizjašnjenih (4%).