Hrvatska je smještena u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, gotovo u njegovom središnjem dijelu, a takav smještaj imao je utjecaj na rasprostranjenost klima u Hrvatskoj. Osim smještaja u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu na klimu Hrvatske utjecao je i položaj uz Jadransko more, Dinaride, Panonsku nizinu te utjecaj Alpi u koje se nalaze relativno blizu Hrvatske.

Jadransko more ima najveći utjecaj na klimu priobalnog dijela Republike Hrvatske. More ima svojstvo da se sporije zagrijava i hladi te tako ublažava ljeti i zime temperature na kopnu.

Dinaridi na klimu Hrvatsku utječu na način da sprječava prodore zračnih masa za zapada prema istoku.

Osunčanost u Hrvatskoj opada od juga prema sjeveru. Najsunčaniji dio Hrvatske je južni dio Hrvatskog Primorja, a Gorska Hrvatska ima najmanji broj sunčanih sati godišnje.

Razlike u temperaturama zraka ljeti i zimi izraženije su u unutrašnjosti Hrvatske u odnosu na priobalni dio. Uzrok tomu je Jadransko more koje svojim djelovanjem ublažava razlike u temperaturi u priobalnom dijelu.

Temperaturna inverzija pojava je kada se porastom nadmorske visine povećava temperatura zraka. Ovakva pojava u Hrvatskoj događa se najviše na prostoru Gorske Hrvatske gdje se tijekom noći podloga ohladi pa samim time se ohladi i donji sloj zraka dok se topliji i lakši zrak izdiže u visine.

Otok Hvar koji je smješten u južnom dijelu Hrvatske s preko 2700 sunčanih sati nosi titulu najsunčanijeg mjesta u Hrvatskoj.

Bura je lokalni vjetar koji puše iz smjera sjeveroistoka te puše s kopna na more. Bura puše na mahove te često stvara probleme u prometu. Najsnažnije bura u Hrvatskoj zabilježena je na prostoru Masleničkog mosta gdje je puhala gotovo 250km/h, a uzrok k tome je ravničarski prostor te položaj Masleničkog mosta uz padinu Velebita gdje pri spuštanju niz planinu bura dobiva na brzini.

Jugo je lokalni vjetar koji puše iz smjera jugoistoka, a puše s mora na kopno. Jugo stvara najveće valove na Jadranskom moru te donosi padaline.

Najveće količine padalina u Hrvatskoj zabilježene su u planinskim područjima (Gorska Hrvatska te dijelovi Primorske Hrvatske) dok je priobalni dio te istok Hrvatske prostor s najmanje padalina. Na količinu padalina u Hrvatskoj utječu ciklone i anticiklone te smjer pružanja reljefa.

Kontinentalnost predstavlja utjecaj kopna na klimu, a odražava se kroz brzo zagrijavanje i hlađenje kopna što ima utjecaj na smanjene količine padalina u Nizinskoj Hrvatskoj. Maritimnost s druge strane je utjecaj mora na klimu u priobalnom području jer se more sporije grije i hladi pa time ublažava temperature zraka na kopnu uz more.

U Hrvatskoj razlikujemo dva klimatska razreda, a to su umjereno tople vlažne klime i snježno-šumske klime. Od tipova klime razlikujemo četiri tipa klime, a to su:
a) sredozemna klima s vrućim i suhim ljetom
b) umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom
c) umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom
d) vlažna snježno-šumska klima

Sredozemna klima s vrućim i suhim ljetom u Hrvatskoj prostire se u obalnom dijelu te unutrašnjosti uz obalu na prostoru Južnog Hrvatskoj Primorja. Navedena područja imaju sušno razdoblje ljeti, a padaline su koncentrirane najviše zimi, a najviša srednja mjesečna temperatura zraka prelazi 25 stupnjeva Celzijevih.

Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom u Hrvatskoj prostire se na području u zapadnom dijelu Istre, Kvarneru i Kvarnerskim otocima te u Dalmatinskoj Zagori. Srednja mjesečna temperatura zraka u najtoplijem mjesecu u godinu prelazi 25 stupnjeva Celzijevih dok su padaline relativno pravilno raspoređene tijekom cijele godine.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre. Obilježja ove klime su ravnomjerna količina padalina tijekom cijele godine, a kada govorimo o temperaturi ona je najviša ljeti, a zimi je niža te nerijetko odlazi u minus (ali ne veliki).

Vlažna nježno-šumska klima u Hrvatskoj prostire se u najvišim dijelovima. Obilježja su joj velika količina padalina, svježa ljeta te hladne zime.

"Klima bukve" drugi je naziv za umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom. "Klima masline" naziv je za sredozemnu klimu, a nazivi su proizašli zbog rasprostranjenosti ovih biljnih vrsta u navedenim tipovima klima.