Danas na Zemlji razlikujemo pet klimatskih razreda, a to su: tropske kišne klime (A), suhe klime (B), umjereno tople vlažne klime (C), snježno-šumske klime (D) i snježne klime (E).

Tropske kišne klime prostiru se u žarkom pojasu, a glavno obilježje im je visoka temperatura i velika količina padalina tijekom cijele godine. Najhladniji mjesec u tropskoj kišnoj klime je topliji od 18 stupnjeva Celzijevih.

Zenitne kiše kratkotrajni su pljuskovi koji nastaju zbog brzog zagrijavanja kopna u doba zenitnog položaja Sunca.

Visoka količina padalina i visoke temperature zraka glavni su preduvjeti za razvoj tropskih kišnih šuma.

Suhe klime raširene su oko obratnica te u unutrašnjosti Azije. Glavno im je obilježje kako im i samo ime govori, izrazito mala količina padalina zbog kojih nastaju pustinje.

Oaze su mjesta u pustinji gdje se javlja voda koja izbija iz podzemlja.

Razlikujemo tople i hladne pustinje s obzirom na srednji godišnju temperaturu zraka. Hladne pustinje su one u kojima srednja godišnja temperatura ne prelazi 18 stupnjeva Celzijevih (pr. Takla Makan u Aziji). Tople pustinje su one u kojima srednja godišnja temperatura prelazi 18 stupnjeva Celzijevih (pr. Sahara u Africi).

Umjereno topla kišna klima pruža se najvećim dijelom između polarnica i obratnica. Obilježja su pravilna izmjena godišnjih doba te prisutnost padalina kroz cijelu godinu. Hrvatska se nalazi u području umjereno tople vlažne klime.

Snježno-šumska klima pruža se samo na sjevernoj Zemljinoj polutci. Pruža se na sjeveru Europe, Azije i Sjeverne Amerike, a glavna obilježja ove klime su hladne i duge zime te kratka i blaga ljeta.

Snježna klima prostire se na krajnjem sjeveru i jugu Zemlje. Obilježja su joj niske temperature tijekom cijele godine te izrazito mala količina padalina te ne postojanje pravilne izmjene godišnjih doba.