Preduvjete za razvoj gospodarstva možemo podijeliti u dvije skupine: prirodne i društvene. U prirodne preduvjete ubrajamo reljef, klimu, energente, geografski položaj,..

Društveni preduvjeti za razvoj gospodarstva obuhvaćaju kulturnu baštinu, različite strukture stanovništva, kretanje stanovništva,...

Djelatnosti primarnog sektora obuhvaćaju one djelatnosti kroz koje se proizvodi hrana i sirovine za različite grane industrije. Primjeri primarnih djelatnosti su: poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov.

Ratarstvo u Hrvatskoj razvijeno je ponajviše u nizinskim dijelovima. Od poljoprivrednih vrsti uzgajaju se najviše krumpir, žitarice i uljarice.

Ekološki uzgoj podrazumijeva uzgoj hrane bez upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida. Hrana proizvedena kroz ekološki uzgoj uglavnom je skuplja te donosi manje prinose.

Vinogradi i voćnjaci smješteni su uglavnom u brdovitim dijelovima Nizinske i Primorske Hrvatske. U Nizinskoj Hrvatskoj najviše se od voća uzgajaju šljive, jabuke i kruške dok u Primorskoj Hrvatskoj najviše se proizvode lubenice i agrumi.

Stočarske kulture koje se uzgajaju u Hrvatskoj su ponajviše svinje, goveda i ovce. Osim spomenutih, treba istaknuti i razvijeno pčelarstvo te vrlo kvalitetan med.

Ribarstvo u Hrvatskoj razvijeno je na obali te u unutrašnjosti na ribnjacima. Od plave ribe najviše se uzgajaju srdele, ali osim ribe uzgajaju se i školjke u okolici Šibenika, Stona i Limskom zaljevu

Marikultura je uzgoj morskih organizama koji se koriste za prehranu.

Najznačajniji ribnjaci nalaze se u unutrašnjosti Hrvatske, a ističu se veličinom Jasinje kraj Slavonskog Broda i Končanica kraj Grubišnog Polja.

Za obrtništvo možemo reći kako je razvijeno u Hrvatskoj. Najveći broj obrta nalazi se u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Hrvatska ima niz razvijenih grana industrije pa tako možemo spomenuti:
a) farmaceutska industrija - Pliva i Belupo
b) prehrambena industrija - Kraš, Kandit, Gavrilović
c) metaloprerađivačka industrija - Đuro Đaković i Končar
d) drvoprerađivačka industrija - Spačva

JANAF je skraćenica za Jadranski naftovod. JANAF započinje u Omišlju na otoku Krku pa preko Rijeke se nastavlja do Siska i tamo se račva prema istoku i sjeveru Hrvatske.

Hrvatska ima relativno razvijen promet. Sustav autocesta povezuje gotovo sve dijelove Hrvatske, kroz 9 zračnih luka povezani su i brojni gradovi u Hrvatskoj s ostatkom Europe, a najmanje razvijen je željeznički oblik prometa.

Najznačajnije pomorske luke u Hrvatskoj su: Pula, Rijeka (najveća teretna), Zadar, Split (najveća putnička), Dubrovnik, Ploče i Šibenik.

Hrvatska ima čak devet zračnih luka, a nalaze se u: Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Puli, Zadru, Dubrovniku te na otocima Braču i Malom Lošinju.

Trgovina je jedna od najvažnijih hrvatskih grana gospodarstva uz turizam i industriju. Najveći broj kupaca u Hrvatskoj privlače veliki trgovački centri te outleti.

Uvoz su sve stvari koje ljudi ili tvrtke iz Hrvatske kupe u inozemstvu. S druge strane izvoz predstavlja sve ono što hrvatske tvrtke ili pojedinci proizvedu u Hrvatskoj i prodaju u inozemstvu. Najviše roba uvozimo iz država članica EU (Njemačka, Italija,...) te susjednih država, a najviše izvozimo također u susjedne države i države članice EU (Italija, Njemačka,...).

Festivalski turizam jedan je od najpoznatijih i najposjećenijih oblika turizma u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se svake godine održava niz velikih festivala među kojima je svakako najpoznatiji Ultra Europe koje se održava u Splitu.

Turizam je jedna od glavnih grana hrvatskog gospodarstva. Hrvatski turizam nudi niz selektivnih oblika turizma, a nakon ljetne sezone kroz selektivne oblike turizma pokušava se produljiti postsezona.

Najveći broj noćenja u Hrvatskoj imaju gradovi u Primorskoj Hrvatskoj gdje se ističu: Dubrovnik, Poreč i Rovinj. U Gorskoj Hrvatskoj najmanji je broj noćenja od svih regija, a kao naselje s najviše noćenja ističe se Novalja. U Nizinskoj Hrvatskoj najveći broj noćenja ostvaruje Zagreb.