Baštinu možemo definirati kao nasljeđe naših predaka. Dijeli se na prirodnu baštinu i kulturnu baštinu.

Prirodna baština obuhvaća vode, biljke, životinje, reljef,... Primjer prirodne baštine su Plitvička jezera, Velebit, Papuk,...

Kulturna baština je svo ono nasljeđe koje ima određeni umjetnički, kulturni, povijesni ili drugi značaj. Sama kulturnu baštinu možemo podijeliti na materijalnu (npr. Vučedolska golubica) i nematerijalnu (npr. bećarac).

Natura 2000 je ekološka mreža Europske unije kojom se štite ugrožene vrste i staništa. Njezin cilj je očuvati i povratiti povoljno stanje za brojne rijetke te ugrožene vrste. Pod zaštitom ove ekološke mreže nalazi se oko petine površine EU.

Kategorije zaštite prirode u Republici Hrvatskoj su:
1. strogi rezervati - dozvoljena samo znanstvena istraživanja
2. nacionalni parkovi - dozvoljen pristup ljudima bez izmjenjivanja prirode
3. posebni rezervati - naglašen jedan dio neizmijenjene prirode i on se ne smije iskorištavati
4. parkovi prirode - smiju se obavljati određene gospodarske aktivnosti ako ne ugrožavaju zaštitu prirode
5. regionalni parkovi
6. spomenici prirode
7. značajni krajobrazi
8. park-šume
9. spomenici parkovne arhitekture

Materijalna kulturna baština predstavlja predmete ili objekte koji govore o prošlim vremenima. Primjeri materijalne baštine su: Dioklecijanova palača i srednjovjekovni Split, Nacionalni park Plitvička jezera, Starogradsko polje na Hvaru,...

Nematerijalna kulturna baština predstavlja pjesme, običaje, gastronomiju,... Primjeri nematerijalne baštine su: bećarac, Sinjska ojkanje, alka, klapsko pjevanje,...

UNESCO je skraćenica od United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, a predstavlja jednu od međunarodnih organizacija pri Ujedinjenim narodima koja se bavi prirodnom i kulturnom baštinom.

Održivi turizam oblik je turizma koji koristi privlačnost kulturne i prirodne baštine ne narušavajući njeno postojeće stanje i čuvajući ju za buduće generacije. Takvim pristupom pokušava se smanjiti štetan utjecaj masovnih oblika turizma.

Zaštićena područja u Hrvatskoj često se koriste za turizam, izuzev strogir rezervata gdje je to zabranjeno. Tako su neka zaštićena područja u Hrvatskoj kao što su Plitvička jezera ili Krka uvelike posjećeni gdje iste zajedno u godini posjeti preko 3 milijuna turista.

Najposjećeniji nacionalni parkovi u Hrvatskoj su Plitvička jezera i Krka s preko milijun turista. Uvelike su posjećeni zbog prirodnih ljepota i atrakcija. S druge strane Risnjak i Sjeverni Velebit kao planinska područja najmanje su posjećeni zbog teže dostupnosti, manje eksponiranosti u medijima,...