Arapski izumi prenosili su se u Europu zahvaljujući dobroj međunarodnoj trgovini koju su Arapi širili s pokorenim narodima. Tako su od njih preuzimali nove izume:
-> Iz Indije su preuzeli brojeve i dodali im nulu – arapski brojevi
-> Iz Kine preuzeli su izradu papira

Židovski narod raselio se po cijelome Rimskom Carstvu kada su Rimljani osvojili Judeju i pretvorili ju u rimsku provinciju.
Nakon podjele Rimskog Carstva, Židovi aktivno sudjeluju u životu Bizanta (Istočnog Rimskog Carstva).
Od 5. do 7. stoljeća bizantski carevi donose protužidovske zakone.

- Arapi su od 7. stoljeća osvojili područja u Palestini, koja su kršćani smatrali svetim mjestima. Arapi su dopuštali europskim hodočasnicima da dolaze na ta mjesta.
- U 11. stoljeću Turci Seldžuci prodiru u Malu Aziju, Siriju i Palestinu i osvajaju arapska područja. Oni šire arapski jezik i islam i ugrožavaju europske hodočasnike.
- Bizantski car tražio je zbog toga pomoć pape Urbana II., koji je 1095. godine u Clermontu pozvao kršćane na oslobođenje Jeruzalema i Svete zemlje.
- Odazvali su se vitezovi, građani i seljaci.

Papinim pozivom 1095. godine započeli križarski ratovi (križarski ratovi zbog vitezova križara koji su prišivali crveni križ na odijela):

- 1. Križarski rat: 1096. godine, počeo uzvikom „Bog to želi!“ Završio 1099. godine križarskim osvajanjem Jeruzalema. Križari su nakon osvajanja Jeruzalema poubijali muslimansko i židovsko stanovništvo.
- 3. Križarski rat: sultan Saladin osvojio Jeruzalem, ali nije ubio kršćane, pa je postao uzor i vrijedan poštovanja među mnogim Europljanima.