Upravno-teritorijalna organizacija Hrvatske

Hrvatska je po državnom uređenju republika što se vidi i u punom nazivu države - Republika Hrvatska. Većina europskih i svjetskih država republike su, odnosno države u kojoj postoji trodioba vlasti, dok je ostalim državama na čelu vladar poput kralja, kneza, emira i sl. te ih nazivamo monarhijama.

Gradom upravljaju gradonačelnici i gradska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Upravno-teritorijalne jedinice u Hrvatskoj koja ima zajednička prometna, gospodarska, povijesna i druga obilježja.

Način na koji je država ustrojena naziva se oblikom državnog uređenja. U Europi postoje 4 oblika državnog uređenja, a to su: republike, velika vojvodstva (Luksemburg), kneževine (npr. Monako) i kraljevstva (npr. Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo).

Svaka županija ima svoje simbole, a to su grb i zastava koje uglavnom dvobojne.

Županijom upravljaju župan i županijska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Vlast se u većini modernih društava dijeli na tri dijela (trodioba vlasti), uz međusobno kontroliranje između različitih dijelova - zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj ima Hrvatski sabor, izvršnu vlast Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu vlast sudovi s Vrhovnim sudom na čelu.

Upravno-teritorijalne jedinice u Hrvatskoj koja ima zajednička prometna, gospodarska, povijesna i druga obilježja.

Hrvatski sabor institucija je u Hrvatskoj koja ima zakonodavnu vlast. Hrvatski sabor djeluje od 30.5.1990. godine te ima 151 zastupnika, a broj je neparan kako bi se mogle donositi odluke natpolovičnom većinom.

Hrvatskim županijama upravljaju županijska vijeća te župani. Županije su jedinice područne samouprave, odnosno regije sa zajedničkim povijesnim, prirodnim, gospodarskim i prometnim obilježjima, a Hrvatska ih ima 21, odnosno 20 županija i Grad Zagreb koji istovremeno ima status i grada i županije.

Grad Zagreb je jedini hrvatski grad koji istovremeno ima status i grada i županije. Promatrajući ga kao jedinicu lokalne samouprave, Grad Zagreb je jedna od 21 županije, a gledajući ga kao jedinicu lokalne samouprave, jedan je od 128 hrvatskih gradova.

Općinom upravljaju načelnik i općinska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Hrvatskim gradovima upravljaju gradska vijeća te gradonačelnici, dok općinama upravljaju općinska vijeća te općinski načelnici. I gradonačelnici i općinski načelnici biraju se na lokalnim izborima. Promatrajući brojke, u Hrvatskoj imamo čak 528 općina te 128 gradova.

Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj ima Hrvatski sabor kojeg čini 151 zastupnik. Oni su zaduženi za donošenje zakona, odnosno pravila kojih se stanovnici države moraju držati.

Trodioba vlasti označava da se vlast u državi radi lakšeg upravljanja dijeli na tri oblika vlasti, a u Hrvatskoj su to: sudbena, izvršna i zakonodavna vlast.

Najviši dio sudbene vlasti u Hrvatskoj predstavlja Vrhovni sud. Općenito govoreći, sudbenu vlast u Hrvatskoj obavljaju sudovi (od Općinskog pa sve do spomenutog Vrhovnog suda) koji su dužni osigurati ravnopravnost i jednakost svih građana pred zakonom uz zaštitu slobode i prava građana.

Izvršnu vlast u Hrvatskoj ima Vlada Republike Hrvatske te predsjednik države. Oni su zaduženi za vladanje, provođenje odluka i uređenje države.

Županijom upravljaju župan i županijska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Način na koji je država ustrojena naziva se oblikom državnog uređenja. U Europi postoje 4 oblika državnog uređenja, a to su: republike, velika vojvodstva, kneževine i kraljevstva.

Predsjednik Republike Hrvatske čini dio izvršne vlasti zajedno s Vladom Republike Hrvatske. Osim toga, neke od dužnosti predsjednika su: predstavljanje države u inozemstvu, objava rata i mira, vođenje vojske,...

Svaka županija ima svoje simbole, a to su grb i zastava koje uglavnom dvobojne.

Vrhovni sud najviši je sud u Republici Hrvatskoj te čini dio sudbene vlasti.

Način na koji je država ustrojena naziva se oblikom državnog uređenja. U Europi postoje 4 oblika državnog uređenja, a to su: republike, velika vojvodstva (Luksemburg), kneževine (npr. Monako) i kraljevstva (npr. Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo).

Županije se razlikuju prema broju stanovnika i površini među kojima je Ličko-senjska površinom najveća, a ujedno brojem stanovnika najmanja.

Hrvatska je prema obliku državnog uređenja republika na čijem je čelu predsjednik. Trenutni predsjednik Republike Hrvatske je Zoran Milanović.

Nazivi hrvatskih županija uglavnom su doneseni s obzirom na tradicijske regije u kojima se nalaze, prema važnijem gradu ili kombinaciji jednoga i drugoga. Tako je Međimurska županija dobila naziv prema tradicijskoj regiji Međimurje, Karlovačka prema gradu Karlovcu, a na primjer Osječko-baranjska prema kombinaciji grada Osijeka i Baranje kao tradicijske regije.

Republika Hrvatska je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Grad Zagreb se posebno izdvaja jer je glavni grad Hrvatske, a ujedno i središte gospodarstva u Hrvatskoj. Županije se razlikuju prema broju stanovnika i površini među kojima je Ličko-senjska površinom najveća, a ujedno brojem stanovnika najmanja.

Hrvatska ima 21 županiju, odnosno 20 županija i Grad Zagreb koji istovremeno ima status i grada i županije. Županije su jedinice područne samouprave, odnosno regije sa zajedničkim povijesnim, prirodnim, gospodarskim i prometnim obilježjima.

Sudbenu vlast u Hrvatskoj provode sudovi, među kojima je najviši Vrhovni sud. Oni se bave osiguravanjem jednakosti i ravnopravnosti svih građana pred zakonom.

Izvršnu vlast u Hrvatskoj čini Vlada RH, koju čine ministri na čelu s premijerom/premijerkom. Posebnu ulogu u izvršnoj vlasti ima predsjednik države koji, između ostalog, predstavlja državu u inozemstvu, brine o stabilnosti vlasti i dr.

Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj čini Hrvatski sabor, tijelo koje se bavi donošenjem zakona i čiji se predstavnici biraju na izborima. Hrvatski sabor glavno je predstavničko tijelo građana Republike Hrvatske i sastoji se od 151 saborskog zastupnika.