Opće kretanje stanovništva

Uzroke migracija najčešće dijelimo na potisne (push) i privlačne (pull). Među potisne faktore ubrajamo čimbenike kao što su ratovi, manjak radnih mjesta, glad i prirodne katastrofe, a među privlačne faktore bolju zdravstvenu skrb, poslovne mogućnosti, obrazovanje i sigurnost.

Odljev mozgova je pojam koji je koristi za iseljavanje visokoobrazovane radne snage.

Privlačni čimbenici su oni koji nas privlače da se preselimo u neko drugo mjesto ili prostor, a to mogu biti: bolja gospodarska razvijenost, veće plaće, vjerske slobode, veća ponuda poslova,...

Svakodnevni odlazak u školu ili na posao spada pod dnevnu migraciju koja se još naziva i cirkulacija. Cirkulacija, ovisno o vremenskom razdoblju može biti dnevna (odlazak na posao ili školu u bliže mjesto), tjedna (npr. odlazak na mjesto rada tijekom radnog tjedna i povratak vikendom), mjesečna ili sezonska.

Kako bismo izračunali prirodnu promjenu, oduzimamo smrtnost od rodnosti: rodnost (36.000) - smrtnost (57.000) = prirodna promjena (- 21.000). S obzirom da je u ovome slučaju prirodna promjena negativna, možemo reći kako je 2020. godine Hrvatska imala prirodni pad od 21 tisuću stanovnika.

Prirodna promjena je razlika između broja rođenih i umrlih na nekome prostoru u jednoj godini.

Odljev mozgova je pojam koji je koristi za iseljavanje visokoobrazovane radne snage.

Vanjske migracije u one u kojima osoba napušta prostor granica svoje države, a to je na primjer odlazak na terenski rad u neku drugu državu.

Dnevna cirkulacija označava privremeno napuštanje mjesta boravka radi odlaska na posao ili u školu, a u pravilu se odvija skoro svaki dan.

Migracije se prema trajanju dijele na konačne i privremene. Konačna migracija bi bila kada se netko na primjer preseli iz Virovitice u Zagreb i ostane živjeti u Zagrebu. S druge strane, privremena migracija bi bila na primjer odlazak studenta iz Osijeka u Zagreb na studij, a nakon završetka studija vrati se natrag u Osijek.

Hrvatska je od 1981. do 1990. imala prirodni prirast, a od 1990. do 1995. dolazi do prirodnog pada broja stanovnika zbog Domovinskog rata. Nakon završetka rata dolazi do manje \"baby booma\" 1996. godine, a nakon toga od 1997. godine pa sve do 2018. godine Hrvatska bilježi prirodni pad broja stanovnika.

Opće kretanje stanovništva ukupna je promjena broja stanovnika na nekom području u određenom razdoblju.

Pojavu kada u nekom razdoblju određeno područje ima više umrlih nego rođenih nazivamo negativnom prirodnom promjenom, odnosno skraćeno prirodnim padom. Suprotan pojam je pozitivna prirodna promjena, odnosno prirodni porast ili prirast.

Migracije, odnosno proces privremene ili stalne promjene mjesta boravka spada među prostorna kretanja stanovništva. Prostorno kretanje stanovništva dijeli se na imigraciju, odnosno useljavanje te emigraciju, odnosno iseljavanje. Zajedno s prirodnim kretanjem, prostorno kretanje stanovništva čini opće kretanje stanovništva.

Emigracija je pojam koji označava iseljavanje s nekoga prostora i suprotan je pojam od imigracije.

Emigracija je pojam koji označava iseljavanje s nekoga prostora i suprotan je pojam od imigracije.

Unutrašnje migracije su one koje se dešavaju unutar granica jedne države. To mogu biti na primjer odlasci na posao u drugi grad, preseljenje studenta iz Splita u Zagreb,...

Imigracija je pojam koji označava doseljavanje s nekoga prostora i suprotan je pojam od emigracije.

Prostori u svijetu s povećanim stopama smrtnosti su dijelovi Afrike i Azije koji su zahvaćeni ratovima i prirodnim katastrofama.

Rodnost ili broj rođenih označava broj rođenih u jednoj godini na nekome prostoru te je jedna od dvije odrednice općeg kretanja stanovništva.

Prirodni pad oblik je prirodne promjene kad je na nekome prostoru u jednoj godini više umrlih nego rođenih.

Imigracija je pojam koji označava doseljavanje s nekoga prostora i suprotan je pojam od emigracije.

Gospodarski razvijene države kao što su na primjer Japan, Njemačka i Kanada imaju niže stope rodnosti jer se mladi okreću poslovnim karijerama te se općenito promijenio pogled na brak i djecu. S druge strane, gospodarski slabije razvijene zemlje kao što su Indija, Nigerija,... imaju veće stope rodnosti uglavnom zbog tradicije.

Zbrajanjem prirodne promjene i selidbene promjene broja stanovnika dobivamo opće kretanje broja stanovnika. Stoga, kako bismo izračunali opće kretanje broja stanovnika, trebaju nam podaci o rođenima, umrlima, doseljenima i odseljenima.

Prostorno kretanje stanovništva ili migracija podrazumijeva privremenu ili stalnu promjenu mjesta boravka.

Potisni čimbenici su oni koji nas potiču da se iselimo se nekoga prostora, a to su na primjer: ratovi, niske plače, politička nestabilnost, nedostatak posla,...

Stanovnici iseljeni s nekog područja zovu se iseljenici ili emigranti, dok se proces odlaska stanovništva s nekog područja naziva emigracija odnosno iseljavanje. Suprotan proces naziva se imigracija ili useljavanje, a stanovništvo koje sudjeluje u tom procesu nazivamo useljenicima ili imigrantima.

Prirodna promjena je pojam koji označava razliku između broja rođenih i umrlih na nekom području u određenom razdoblju. Ukoliko je rodnost veća od smrtnosti, prirodna promjena je pozitivna pa ju nazivamo prirodnim porastom. U suprotnom, ukoliko je prirodna promjena negativna, radi se o prirodnom padu.

Unutrašnje migracije su one koje se dešavaju unutar granica jedne države. To mogu biti na primjer odlasci na posao u drugi grad, preseljenje studenta iz Splita u Zagreb,...

Trajnija promjena mjesta stalnog boravka naziva se selidba ili migracija. Migracija čini prostorno kretanje stanovništva te se, s obzirom na smjer selidbe, dijeli na imigraciju, odnosno useljavanje te emigraciju, odnosno iseljavanje.

Faktori koji mogu utjecati na broj rođenih su društvene prilike (ratovi, političke nestabilnosti,...) i gospodarska razvijenost.

Smrtnost ili broj umrlih označava broj umrlih u jednoj godini na nekome prostoru te je jedna od dvije odrednice općeg kretanja stanovništva.

Prirodna promjena je pojam koji označava razliku između broja rođenih i umrlih na nekom području u određenom razdoblju. Ukoliko je rodnost veća od smrtnosti, prirodna promjena je pozitivna pa ju nazivamo prirodnim porastom. U suprotnom, ukoliko je prirodna promjena negativna, radi se o prirodnom padu.

Prirodni prirast oblik je prirodne promjene kad je na nekome prostoru u jednoj godini više rođenih nego umrlih.