Prilagodbe živih bića životu u vodi

Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi.

Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi. Riba se podiže kada se plivaći mjehur puni plinom, a spušta kada se plivaći mjehur prazni.

Dupin je sisavac, živi u moru i diše plućima. Povremeno mora izranjati na površinu vode i udahnuti zrak obogaćen kisikom. Vretenastim oblikom i skliskom površinom tijela prilagođen je životu u vodi.

Gustoća morske vode veća je od gustoće kopnene vode. U morskoj je vodi otopljeno više morske soli nego što je u kopnenoj vodi otopljeno vapnenca. Primjerice, lakše je plivati u morskoj vodi nego u kopnenoj jer morska voda jače potiskuje tijela prema površini.

Ptice koje žive uz vodu imaju masno perje. To im omogućava da voda s perja lako sklizne. Ptica mokrog perja bi se smrznula na hladnoći te ne bi mogla poletjeti jer bi bila preteška.

Tlak je sve veći s povećanjem dubine vode jer je sve veća i ukupna masa vode. Na primjer, što dublje zaronimo, pritišće nas sve veća količina vode i sve veći tlak. Životinje koje žive na velikim dubinama razvile su posebne prilagodbe na visoki tlak. Na primjer, raža ima spljošteno tijelo.

Riba se podiže kada se plivaći mjehur puni plinom, a spušta kada se plivaći mjehur prazni. Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi.

\n

Vidre su vodeni sisavci i imaju masnu dlaku. Prilagodile su se kretanju u vodi te im je tijelo zaštićeno masnom dlakom, koja omogućava da voda s njihova tijela lako sklizne.

\n

\n

Plivaće su kožice prilagodba životu u vodi. Žabe su vodozemci koji dio života provode u vodi. Plivaće kožice između prstiju nogu im olakšavaju kretanje u vodi jer povećaju površinu noge i time žabe lakše \"odguruju\" vodu.

\n

Ptice koje žive uz vodu imaju masno perje. To im omogućava da voda s perja lako sklizne. Ptica mokrog perja bi se smrznula na hladnoći te ne bi mogla poletjeti jer bi bila preteška.

Tlak je sve veći s povećanjem dubine vode jer je sve veća i ukupna masa vode. Na primjer, što dublje zaronimo, pritišće nas sve veća količina vode i sve veći tlak. Životinje koje žive na velikim dubinama razvile su posebne prilagodbe na visoki tlak. Na primjer, raža ima spljošteno tijelo.

Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Životinje koje žive u vodi razvile su prilagodbe kako bi lakše savladale otpor vode. Na primjer, većina ih ima vretenast oblik tijela, sklisku površinu, peraje.

Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi.

Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi. Riba se podiže kada se plivaći mjehur puni plinom, a spušta kada se plivaći mjehur prazni.

\n

Koralji se ne kreću u vodi. Pričvršćeni su za podlogu i nazivaju se sjedilačkim životinjama.

\n

Vretenast oblik najčešći je oblik tijela životinja koje žive u vodi. Takvim se oblikom tijela smanjuje otpor vode pri kretanju. Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz vodu je kretanje teže nego kroz zrak.

Gustoća zraka manja je od gustoće vode. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Životinje koje žive u vodi razvile su prilagodbe kako bi lakše savladale otpor vode. Na primjer, većina ih ima vretenast oblik tijela, sklisku površinu, peraje.

Riba se spušta kada se plivaći mjehur prazni, a podiže kada se plivaći mjehur puni. Plivaći mjehur organ je riba važan za kretanje gore-dolje u vodi i njegovim su razvojem ribe usavršile kretanje u vodi.

Morska voda sadrži najviše otopljenih tvari. U morskoj je vodi otopljeno više morske soli nego što je u kopnenoj vodi otopljeno vapnenca. Morska voda pruža veći otpor uronjenim tijelima i lakše je plivati u morskoj nego kopnenoj vodi.

Peraje su posebno prilagođeni udovi za kretanje u vodi. Repna peraja omogućuje ribama kretanje prema naprijed u vodi i najbolje je razvijena. Plivaći mjehur omogućuje ribama kretanje gore-dolje u vodi.

Temperatura vode mijenja se sporije od temperature zraka. Voda se sporije hladi i sporije zagrijava od okolnog zraka. Temperatura vode je u dubljim slojevima cijele godine niska te neke životinje zato imaju masne naslage koje djeluju poput toplinskog izolatora.

Dupin je sisavac, živi u moru i diše plućima. Povremeno mora izranjati na površinu vode i udahnuti zrak obogaćen kisikom. Vretenastim oblikom i skliskom površinom tijela prilagođen je životu u vodi.

Dupini povremeno moraju izlaziti na površinu vode kako bi udahnuli zrak obogaćen kisikom. Dupin je sisavac, živi u moru i diše plućima. Vretenastim oblikom i skliskom površinom tijela prilagođen je životu u vodi.

Morski pas diše škrgama. Pomoću škrga dobiva kisik iz vode, a ispušta plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su neke životinje razvile za život u vodi. Dupin i plavetni kit su sisavci i dišu plućima, stoga povremeno moraju izranjati na površinu vode.

Koralji su životinje. Koralji se ne kreću u vodi. Pričvršćeni su za podlogu i nazivaju se sjedilačkim životinjama.

\n

Dupin je sisavac, živi u moru i diše plućima. Povremeno mora izranjati na površinu vode i udahnuti zrak obogaćen kisikom. Vretenastim oblikom i skliskom površinom tijela prilagođen je životu u vodi.

\n

\n

Peraje su posebno prilagođeni udovi za kretanje u vodi. Repna peraja omogućuje ribama kretanje prema naprijed u vodi i najbolje je razvijena.

\n

Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz vodu je kretanje teže nego kroz zrak. Vretenast oblik najčešći je oblik tijela životinja koje žive u vodi. Takvim se oblikom tijela smanjuje otpor vode pri kretanju.

Vidre su vodeni sisavci i imaju masnu dlaku. Prilagodile su se kretanju u vodi te im je tijelo zaštićeno masnom dlakom, koja omogućava da voda s njihova tijela lako sklizne.

Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi.

Neke su se životinje na visoki tlak na velikim morskim dubinama prilagodile spljoštenim oblikom tijela. Na primjer, raža ima spljošteno tijelo i živi na morskom dnu. Tlak je sve veći s povećanjem dubine vode jer je sve veća i ukupna masa vode.

Ribe u vodi dišu škrgama. Pomoću škrga dobivaju kisik iz vode, a ispuštaju plin ugljikov dioksid. Škrge su jedna od prilagodbi koje su ribe razvile za život u vodi.