U hrani je zarobljena Sunčeva energija

Fotosinteza je proces kojim biljke same sebi stvaraju hranu. Pomoću vode i mineralnih tvari iz tla, ugljikovog dioksida iz zraka te svjetlosne energije od Sunca, biljke stvaraju hranu u obliku šećera te se plin kisik pritom oslobađa u okoliš.

Škrob je pričuvna tvar u biljci i služi kao izvor kemijske energije. Biljke pomoću svjetlosne energije u procesu fotosinteze stvaraju hranu u obliku šećera. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

U plodovima i sjemenkama nekih biljaka hranjive su tvari pohranjene u obliku ulja. Ti su dijelovi biljaka bogati energijom i vrlo hranjivi. Na primjer, u plodu masline pohranjeno je ulje koje ljudi koriste u prehrani.

Neke biljke prezimljuju u obliku podzemnog organa ili sjemenke iz kojih se u povoljnim uvjetima može razviti nova biljka. U sjemenkama i podzemnim organima pohranjene su hranjive tvari koje omogućuju rast i razvoj nove biljke. Primjerice, u krumpira se rezervna hrana u obliku škroba sprema u podzemnoj stabljici.

Biljke procesom fotosinteze same sebi stvaraju hranu. Pomoću vode i mineralnih tvari iz tla, ugljikovog dioksida iz zraka te svjetlosne energije od Sunca, biljke stvaraju hranu u obliku šećera te se plin kisik pritom oslobađa u okoliš. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

Živa bića iz hrane dobivaju energiju potrebnu za sve životne procese: rast, razvoj, kretanje, razmnožavanje. Na primjer, ljudi i životinje uzimaju hranu iz prirode (povrće, voće itd.), a biljke same sebi stvaraju hranu pomoću Sunčeve svjetlosne energije procesom fotosinteze.

Biljke procesom fotosinteze same sebi stvaraju hranu. Pomoću vode i mineralnih tvari iz tla, ugljikovog dioksida iz zraka te svjetlosne energije od Sunca, biljke stvaraju hranu u obliku šećera te se plin kisik pritom oslobađa u okoliš. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

Živa bića iz hrane dobivaju energiju potrebnu za sve životne procese: rast, razvoj, kretanje, razmnožavanje. Na primjer, ljudi i životinje uzimaju hranu iz prirode (povrće, voće itd.), a biljke same sebi stvaraju hranu pomoću Sunčeve svjetlosne energije procesom fotosinteze.

Svjetlosna energija potrebna je za proces fotosinteze, kojim biljke same sebi stvaraju hranu. Pomoću vode i mineralnih tvari iz tla, ugljikovog dioksida iz zraka te svjetlosne energije od Sunca, biljke stvaraju hranu u obliku šećera te se plin kisik pritom oslobađa u okoliš. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

Svjetlosna energija potrebna je za proces fotosinteze, kojim biljke same sebi stvaraju hranu. Pomoću vode i mineralnih tvari iz tla, ugljikovog dioksida iz zraka te svjetlosne energije od Sunca, biljke stvaraju hranu u obliku šećera te se plin kisik pritom oslobađa u okoliš. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

Biljke procesom fotosinteze same sebi stvaraju hranu. Pomoću vode i mineralnih tvari iz tla, ugljikovog dioksida iz zraka te svjetlosne energije od Sunca, biljke stvaraju hranu u obliku šećera te se plin kisik pritom oslobađa u okoliš. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

Najčešći oblik rezervne hrane u životinja su masti, koje se nakupljaju u tijelu i potom troše za dobivanje energije zbog gladovanja ili zimskog sna. Tijekom ljeta i jeseni mnoge životinje nakupe masne naslage jer tada ima najviše hrane, a zimi ih potroše uslijed nestašice hrane.

Škrob je pričuvna tvar u biljci i služi kao izvor kemijske energije. Biljke pomoću svjetlosne energije u procesu fotosinteze stvaraju hranu u obliku šećera. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

Medvjed rezervnu hranu u tijelu pohranjuje u obliku masti. Općenito, najčešći su oblik rezervne hrane u životinja masti, koje se nakupljaju u tijelu i potom troše za dobivanje energije zbog gladovanja ili zimskog sna. Tijekom ljeta i jeseni mnoge životinje nakupe masne naslage jer tada ima najviše hrane, a zimi ih potroše uslijed nestašice hrane.

Procesom fotosinteze nastaje plin kisik. Pomoću vode i mineralnih tvari iz tla, ugljikovog dioksida iz zraka te svjetlosne energije od Sunca, biljke stvaraju hranu u obliku šećera te se plin kisik pritom oslobađa u okoliš. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

Rezervna je hrana u biljkama prilagodba na nestašicu hrane. U plodovima i sjemenkama nekih biljaka hranjive su tvari pohranjene u obliku ulja, a u podzemnim stabljikama nekih biljaka pohranjen je škrob. Na primjer, u plodu masline pohranjeno je ulje, a u podzemnoj stabljici krumpira škrob.

U plodovima i sjemenkama nekih biljaka hranjive su tvari pohranjene u obliku ulja. Ti su dijelovi biljaka bogati energijom i vrlo hranjivi. Na primjer, u plodu masline pohranjeno je ulje koje ljudi koriste u prehrani.

Biljke korijenjem iz tla upijaju vodu i mineralne tvari. Biljke procesom fotosinteze same sebi stvaraju hranu. Pomoću vode i mineralnih tvari iz tla, ugljikovog dioksida iz zraka te svjetlosne energije od Sunca, biljke stvaraju hranu u obliku šećera te se plin kisik pritom oslobađa u okoliš. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

U krumpira se rezervna hrana u obliku škroba sprema u podzemnoj stabljici. Rezervna je hrana u biljkama prilagodba na nestašicu hrane. Pomoću rezervne hrane u podzemnoj stabljici, biljka se može ponovno razviti u proljeće, nakon što su tijekom zimskih mjeseci nadzemni dijelovi propali.

Živa bića iz hrane dobivaju energiju potrebnu za sve životne procese: rast, razvoj, kretanje, razmnožavanje. Na primjer, ljudi i životinje uzimaju hranu iz prirode (povrće, voće itd.), a biljke same sebi stvaraju hranu pomoću Sunčeve svjetlosne energije procesom fotosinteze.

Biljke procesom fotosinteze same sebi stvaraju hranu. Pomoću vode i mineralnih tvari iz tla, ugljikovog dioksida iz zraka te svjetlosne energije od Sunca, biljke stvaraju hranu u obliku šećera te se plin kisik pritom oslobađa u okoliš. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

Svi oblici energije nastaju pretvorbom iz nekog drugog oblika energije. Energija ne može nastati ni iz čega, energija nikada ne nestaje i protječe između žive i nežive prirode. Primjerice, kemijska energija hrane nastala je pretvorbom iz svjetlosne energije, fotosintezom u biljkama.

U hranjivim je tvarima pohranjena kemijska energija, koja je organizmima potrebna za sve životne procese: rast, razvoj, kretanje, razmnožavanje. Kemijska energija hrane nastala je pretvorbom iz svjetlosne energije, fotosintezom u biljkama. Na primjer, ljudi i životinje uzimaju hranu iz prirode (povrće, voće itd.), a biljke same sebi stvaraju hranu pomoću Sunčeve svjetlosne energije procesom fotosinteze.

Škrob je pričuvna tvar u biljci i služi kao izvor kemijske energije. Biljke pomoću svjetlosne energije u procesu fotosinteze stvaraju hranu u obliku šećera. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

Neke biljke spremaju hranjive tvari u podzemnim organima ili sjemenkama iz kojih se u povoljnim uvjetima može razviti nova biljka. U sjemenkama i podzemnim organima pohranjene su hranjive tvari koje omogućuju rast i razvoj nove biljke. Primjerice, u krumpira se rezervna hrana u obliku škroba sprema u podzemnoj stabljici.

U hranjivim je tvarima pohranjena kemijska energija, koja je organizmima potrebna za sve životne procese: rast, razvoj, kretanje, razmnožavanje. Kemijska energija hrane nastala je pretvorbom iz svjetlosne energije, fotosintezom u biljkama. Na primjer, ljudi i životinje uzimaju hranu iz prirode (povrće, voće itd.), a biljke same sebi stvaraju hranu pomoću Sunčeve svjetlosne energije procesom fotosinteze.

Najčešći oblik rezervne hrane u životinja su masti, koje se nakupljaju u tijelu i potom troše za dobivanje energije zbog gladovanja ili zimskog sna. Tijekom ljeta i jeseni mnoge životinje nakupe masne naslage jer tada ima najviše hrane, a zimi ih potroše uslijed nestašice hrane.

Škrob je pričuvna tvar u biljci i služi kao izvor kemijske energije. Biljke pomoću svjetlosne energije u procesu fotosinteze stvaraju hranu u obliku šećera. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

U podzemnim organima pohranjene su hranjive tvari koje omogućuju rast i razvoj nove biljke. Neke biljke prezimljuju u obliku podzemnog organa iz kojeg se u povoljnim uvjetima može razviti nova biljka. Primjerice, u krumpira se rezervna hrana u obliku škroba sprema u podzemnoj stabljici. Pomoću rezervne hrane u podzemnoj stabljici, biljka se može ponovno razviti u proljeće, nakon što su tijekom zimskih mjeseci nadzemni dijelovi propali.

U podzemnim organima pohranjene su hranjive tvari koje omogućuju rast i razvoj nove biljke. Neke biljke prezimljuju u obliku podzemnog organa iz kojeg se u povoljnim uvjetima može razviti nova biljka. Primjerice, u krumpira se rezervna hrana u obliku škroba sprema u podzemnoj stabljici. Pomoću rezervne hrane u podzemnoj stabljici, biljka se može ponovno razviti u proljeće, nakon što su tijekom zimskih mjeseci nadzemni dijelovi propali.

Biljke procesom fotosinteze same sebi stvaraju hranu. Pomoću vode i mineralnih tvari iz tla, ugljikovog dioksida iz zraka te svjetlosne energije od Sunca, biljke stvaraju hranu u obliku šećera te se plin kisik pritom oslobađa u okoliš. Dio šećera koriste za životne procese, a višak pretvaraju i pohranjuju u obliku škroba u raznim dijelovima biljke.

Neke biljke prezimljuju u obliku podzemnog organa ili sjemenke iz kojih se u povoljnim uvjetima može razviti nova biljka. U sjemenkama i podzemnim organima pohranjene su hranjive tvari koje omogućuju rast i razvoj nove biljke. Primjerice, u krumpira se rezervna hrana u obliku škroba sprema u podzemnoj stabljici.