Nastanak tla dugotrajan je proces koji može trajati čak i milijunima godina. Tlo nastaje kada kiša, vjetar ili valovi mrve stijene.

Pijesak je najkrupniji tip čestica koje grade tlo. To su čestice veličine od 0.05 do 2 milimetra. Kroz te čestice lako protječe voda, tako da su tla s puno pijeska često suha.

Mulj je tip čestica koje grade tlo srednje veličine. Čestice mulja veličine su od 0.002 do 0.05 milimetara. Dobro zadržava vodu, ali ne previše, tako da je poželjan u tlu.

Glina je najsitniji tip čestica koji gradi tlo. Čestice gline manje su od 0.002 milimetra, zbog čega su čvrsto slijepljene zajedno. Tako slijepljene čestice zadržavaju vodu, zbog čega je tlo s puno gline ljepljivo i teško za obrađivanje. Razmisli u kojem dijelu Hrvatske je uobičajeno tlo u kojem prevladavaju glinene čestice!

U Hrvatskoj se razlikuju četiri tipa tla: crnica, crvenica, pješčano tlo i glineno tlo. Crnica je najplodniji tip tla koji se javlja u nizinskoj Hrvatskoj, crvenica i pješčano tlo javljaju se u primorskoj Hrvatskoj, a glineno tlo tipično je za brežuljkasti dio Hrvatske. Razmisli koji tip tla je tipičan za dio Hrvatske u kojem ti živiš!

Pješčano tlo javlja se u primorskom dijelu Hrvatske. Slabo upija vodu, pa nije plodno i teško je na njemu uzgajati biljke.

Reciklažna dvorišta poseban su oblik odlagališta otpada u kojima se otpad razvrstava i reciklira. Recikliranje otpada koristi okolišu jer se sprječava gomilanje smeća koje može dovesti do onečišćenja tla, ali i vode i zraka.

Požar može dugoročno uništiti šumsko tlo. Spaljivanjem šume mijenja se sastav tla, zbog čega ono postaje nepogodno za život drveća. Često su potrebne stotine godina da se tlo oporavi i ponovno razvije šuma.

Divlja odlagališta su mjesta u prirodi na koja ljudi odbacuju otpad iako to ne bi smjeli (npr. doline, jame, rijeke). Kako nema nikakve kontrole što se tamo odbacuje niti ikakve barijere između otpada i tla, divlja odlagališta veliki su izvor zagađenja tla.

Ljudi su najveći izvor onečišćenja tla, ali i drugih dijelova prirode. Dok drugi organizmi žive u skladu s prirodom, a čovjek ju mijenja (npr. sadeći oranice ili gradeći naselja), čime često u prirodu otpušta razne štetne kemikalije koje izazivaju onečišćenje.