Kisik je plin otopljen u vodi i važan je za disanje živih bića koja žive u vodi. Što je temperatura vode manja, to je u njoj otopljeno više kisika. Osim temperature vode, većoj otopljenoj količini kisika iz zraka doprinosi i strujanje vode. Na primjer, na slapovima je voda obogaćena kisikom jer voda lakše dolazi u dodir sa zrakom, koji se zatim u vodi otapa.

Plinovi se bolje otapaju u vodi što je temperatura vode niža. Na primjer, u hladnim vodama žive organizmi koji trebaju više kisika za život. Osim temperature vode, većoj otopljenoj količini kisika iz zraka doprinosi i strujanje vode. Na primjer, na slapovima je voda obogaćena kisikom jer voda lakše dolazi u dodir sa zrakom, koji se zatim u vodi otapa.

Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari. Meka voda je primjerice destilirana voda.

Meka voda je voda s malo ili bez otopljenih mineralnih tvari. Meka voda je, na primjer, destilirana voda. Kopnene su vode mekše od morske vode. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana.

Sve su prirodne vode smjese tvari jer sadrže otopljene tvari. Na primjer, u morskoj je vodi otopljena morska sol, a u kopnenoj vodi vapnenac. Vode se razlikuju po udjelu otopljenih mineralnih tvari te se mogu podijeliti na meke i tvrde vode. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari, primjerice morska voda. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari, primjerice destilirana voda.

Voda je dobro otapalo. U vodi se otapaju različite mineralne tvari i plinovi, primjerice kisik, kojeg živa bića u vodi koriste za disanje. Plinovi se bolje otapaju u vodi što je temperatura vode niža. Na primjer, u hladnim vodama žive organizmi koji trebaju više kisika za život.

Čista je voda neutralna. Kiselost, odnosno pH vrijednost vode može se mijenjati otapanjem različitih tvari u vodi. Kiselost se određuje pomoću indikatora.

Univerzalni indikatorski papir mijenja boju ovisno o tome nalazi li se u kiseloj, neutralnoj ili lužnatoj otopini. Boja se usporedi s dobivenom skalom uz indikatorski papir i odredi se je li otopina kisela, neutralna ili lužnata. Na primjer, čista je voda neutralna.

Gustoća vode najveća je na 4 °C i voda je tada u tekućem stanju. Hlađenjem se gustoća smanjuje. Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju. Gustoća onečišćene vode veća je od gustoće čiste vode. U onečišćenim je vodama otopljeno više tvari.

Prozirnost vode omogućuje Sunčevoj svjetlosti da dobro prolazi kroz vodu. Povećanjem dubine vode, količina svjetlosti se smanjuje. Prozirnost vode ovisi o čistoći i dubini do koje svjetlost prodire. Prozirnost vode omogućuje rast i razvoj biljaka i algi u vodi, kojima je svjetlost potrebna za stvaranje kisika i hrane.

Površinska napetost vode svojstvo je koje omogućuje hodanje kukcu gazivodi po površini vode. Privlačenje susjednih čestica vode jače je od privlačenja između čestica zraka i vode te zato nastaje površinska napetost vode. Sredstva za pranje onečišćuju vodu, smanjuju površinsku napetost te onemogućuju život bićima koja žive na površini vode.

Plima i oseka su morske mjene koje se periodički izmjenjuju tijekom dana i uzrokuju gibanje mora. Oseka je spuštanje razine mora, a plima je podizanje razine mora. Osim morskih mjena, gibanje u moru uzrokuju valovi i morske struje.

Planktonski organizmi kreću se pomoću strujanja vode. Voda ih prenosi s jednog mjesta na drugo. Strujanje vode olakšava im pristup tvarima nužnim za život. To su sitni organizmi, primjerice račići.