Deve imaju široka stopala s "jastučićima", koja manje propadaju u pijesak. Takva su stopala prilagodba za hodanje po pjeskovitom tlu, iako deve imaju veliku masu.

Koža gujavice izlučuje sluz. Gujavice dišu sluzavom kožom. Sluz im olakšava i kretanje u tlu jer ih čini skliskima. Hodnici koje gujavice kopaju u tlu čine ga rahlim i obogaćuju zrakom. Sudjeluju i u stvaranju humusa jer imaju ulogu u razgradnji biljnih i životinjskih ostataka u tlu, čime povećavaju plodnost tla.

Krtice su prilagođene životu u tlu. Prednje noge krtica izgledaju poput lopatica i prilagodba su kopanju podzemnih prolaza. Imaju male uške i kratko krzno kako bi se lakše kretale kroz prolaze u tlu. Oči su im zakržljale, a osjeti mirisa i dodira izoštreni.

Krtičnjaci su humci zemlje na površini tla nastali zbog kopanja krtice u tlu. Njuškom višak zemlje guraju na povšinu tla, a u tlu stvaraju prolaze. Krtice kopaju tunele u tlu prednjim nogama u obliku lopatica. Prednje noge krtica su kratke i snažne, izgledaju poput lopatica te su prilagodba kopanju podzemnih prolaza. Oči su im zakržljale, a osjeti mirisa i dodira izoštreni.

Krtica ima male uške. Prilagođene su životu u tlu te imaju male uške i kratko krzno kako bi se lakše kretale kroz prolaze u tlu. Osim toga, prednje noge krtica izgledaju poput lopatica i prilagodba su kopanju podzemnih prolaza. Oči su im zakržljale, a osjeti mirisa i dodira izoštreni.

Gujavice dišu sluzavom kožom. Koža gujavice izlučuje sluz. Sluz im olakšava i kretanje u tlu jer ih čini skliskima. Osim toga, hodnici koje gujavice kopaju u tlu čine ga rahlim i obogaćuju zrakom.

Krtice žive u tlu, sisavci su i dišu plućima. Udišu kisik iz zraka zarobljenog među česticama tla.

Klijanje je razvoj nove biljke iz sjemenke. Za klijanje sjemenke moraju biti zadovoljeni neki unutarnji i vanjski uvjeti. Unutarnji uvjeti klijanja odnose se na sjemenku, koja mora biti zdrava, zrela i ne prestara. Vanjski uvjeti za klijanje su dostupnost vode i zraka te povoljna temperatura.

Vanjski uvjeti za klijanje su dostupnost vode i zraka te povoljna temperatura. Ti vanjski uvjeti moraju biti zadovoljeni. Klijanje je razvoj nove biljke iz sjemenke. Za klijanje nisu nužni svjetlost i tlo, ali nužni su nakon što se razvije nadzemni dio biljke.

Biljke korijenjem iz tla upijaju vodu i mineralne tvari. Voda je biljkama potrebna za stvaranje hrane i kisika. Osim toga, korijenom se biljke učvršćuju u tlo. Dubina prodiranja korijena ovisi o vrsti tla. Na primjer, bolje razvijen korijen imaju biljke koje rastu na pješčanom tlu. Kroz pješčano tlo voda brzo prolazi pa biljke razvijenog korijena lakše i brže mogu upiti tu vodu.

Žabe su vodozemci, žive na vlažnim staništima i imaju tanku i sluzavu kožu koja ih štiti od isušivanja. Zbog tanke kože ne smiju biti dugo izložene jakom Sunčevom zračenju. Žaba dijelom dišu i kožom te zbog toga njihova koža mora biti vlažna.

Ptice koje žive uz vodu imaju masno perje. To im omogućava da voda s perja lako sklizne. Također, ptica mokrog perja bi se smrznula na hladnoći te ne bi mogla poletjeti jer bi bila preteška.

Snažna krila i mišići, šuplje i lagane kosti te perje prilagodbe su ptica na letenje. Snažni mišići pokreću krila, letno perje na krilima i repu pomaže u uspješnom letenju, a zbog šupljih kosti ptice su lagane. Letenje je pticama omogućeno i zbog male gustoće zraka.

Žabe dišu plućima i kožom. Žabe su vodozemci, žive na vlažnim staništima i imaju tanku i sluzavu kožu koja ih štiti od isušivanja i omogućuje im disanje. Zbog tanke kože ne smiju biti dugo izložene jakom Sunčevom zračenju.

Ptice imaju šuplje i lagane kosti. To im omogućuje letenje jer smanjuje masu tijela te se bolje kreću u zraku. Letenje je pticama omogućeno i zbog male gustoće zraka.

Šišmiši su jedini sisavci koji lete. Razvili su posebnu građu tijela koja im omogućuje letenje. Imaju tanke i lagane kosti te leteću kožicu. Leteća kožica povezuje duge prste prednjih i stražnjih nogu.

Sisavci i ptice rezervnu hranu u tijelu pohranjuju u obliku masnih naslaga. Općenito, najčešći su oblik rezervne hrane u životinja masti, koje se nakupljaju u tijelu i potom troše za dobivanje energije zbog gladovanja ili zimskog sna. Tijekom ljeta i jeseni mnoge životinje nakupe masne naslage jer tada ima najviše hrane, a zimi ih potroše uslijed nestašice hrane.

Neke ptice tijekom letenja koriste strujanje zraka kako bi trošile manje energije. Taj se oblik kretanja naziva jedrenje zrakom. Satima mogu jedriti bez zamahivanja krilima i tako prijeći velike udaljenosti.

Ptice i sisavci skupine su životinja čija je tjelesna temperatura stalna. Primjerice, to su sova, golub, mačka, šišmiš. Stalna temperatura tijela omogućuje im preživljavanje u hladnim uvjetima. Jedna od prilagodbi za čuvanje topline tijela ptica je njihovo perje, a sisavaca dlaka.

Gmazovi, vodozemci i beskralježnjaci neke su od skupina životinja čija se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoliša. Reguliraju svoju tjelesnu temperaturu tako što se sklone od prevelikih vrućina ili hladnoće. Primjerice, to su kornjače, žabe i pčele.