Biljke koje se penju na neku podlogu nazivaju se lijane. Na primjer, lijane se mogu penjati po stablima drvenastih biljaka. U tropskim kišnim šumama se dobro razvijaju.

Vrsta je skupina živih bića koja su skoro jednaka načinom života i građom tijela. Jedinke iste vrste imaju mogućnost međusobnog razmnožavanja i stvaranja plodnog potomstva.

Za preživljavanje na nekom staništu, živa bića razvijaju prilagodbe. Prilagodbe živih bića vrlo su raznolike i ovise o životnim uvjetima na staništu. Uz to, prilagodbe omogućavaju i opstanak vrste jer se prenose na potomke. Jedinke iste vrste mogu imati različite prilagodbe. Razlike u prilagodbi jedinki iste vrste nastale su zbog različitih uvjeta na staništu.

Varijabilnost je pojava različitosti obilježja kod jedinki iste vrste. Na primjer, maslačak koji živi na suhom staništu ima razgranjeniji korijen od maslačka koji živi na vlažnom staništu. Razlike u prilagodbi jedinki iste vrste nastale su zbog različitih uvjeta na staništu.

Sjeverni medvjed živi u polarnim područjima. Debelo ga krzno grije na niskim temperaturama, a zbog bijele je boje teže uočljiv plijenu kojeg lovi na snijegu. Velike šape olakšavaju mu kretanje po snijegu i plivanje, a pomoću dobro razvijenog osjeta mirisa može nanjušiti plijen skriven u snijegu. Male uške i debeli sloj masnih naslaga ispod kože prilagodbe su za sprječavanje gubitka topline iz tijela.

Bodlje kaktusa su preobraženi listovi. Kaktusi često nastanjuju sušna staništa. Staništu su se prilagodili preobrazbom listova u bodlje kako bi gubili manje vode, ali i kako bi se zaštitili od biljojeda.

Kaktusi često nastanjuju sušna staništa. Preživaljavanje na jako sušnim staništima kaktusima omogućuje mesnata stabljika, koja služi kao spremište vode. Uz to, imaju i dobro razvijen korijen kako bi mogli upiti svu dostupnu vodu iz tla.

Različite vrste ptica različito se hrane te su razvile različite oblike kljunova. Na primjer, ptice grabljivice imaju kukasti kljun prilagođen trganju plijena, a sjenica koja se hrani sjemenkama i kukcima ima kratak i oštar kljun.

Neke ptice zimi sele u toplije krajeve u potrazi za hranom, koje nedostaje na njihovom uobičajenom staništu. Seoba ptica u toplije krajeve prilagodba je na nepovoljne uvjete na staništu. Na primjer, divlja guska, lastavica i roda su ptice selice.

U podzemnim organima pohranjene su hranjive tvari koje omogućuju rast i razvoj nove biljke. Neke biljke prezimljuju u obliku podzemnog organa iz kojeg se u povoljnim uvjetima može razviti nova biljka.