Rimska država od kraljevstva do carstva

Najduže je trajalo razdoblje Rimskog Carstva koje je trajalo od 27. g. pr. Kr. do 476. g. Prvi car bio je August, a posljednji Romul Augustul.

Rim je nakon protjerivanja posljednjeg kralja Tarkvinija Oholog 509. g. pr. Kr. postao republika. Riječ \"republika\" na latinskom jeziku znači \"javna stvar\".

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Patriciju su povlašteni dio rimskog stanovništva, koje ima sva politička prava. Patriciji su bili vlasnici velikog dijela zemlje.

U doba republike u Rimu službeno je vlast pripadala Narodnoj skupštini.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

\n

Jedna od najvećih država starog vijeka je bila Rimska država koje se prostirala na čak na 3 kontinenta - Europu, Aziju i Afriku.

\n

Pučki tribuni na sjednicama Senata imali su pravo veta, kojim su mogli spriječiti donošenje onih zakona koji mogu naštetiti plebejcima.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Nakon što je pobjedio u građanskom ratu protiv svojih protivnika, Oktavijan je vratio većinu ovlasti Senatu kako bi održao republiku. Senat mu je zato kao počasni naslov dao ime August, što znači uzvišeni.

Na mjestu nekadašnje grčke kolonije Bizantij sagrađen je Konstantinopol kao prijestolnica Istočnog Rimskog Carstva. Zato se Istočno Rimsko Carstvo naziva i Bizant ili Bizantsko Carstvo.

\n

Rimski Senat se satajao u zgradi zvanoj kurija. Kurija Julija predstavlja jednu od rijetkih rimskih građevina koja je do današnjih dana očuvana gotovo u cijelosti, i to zahvaljujući tomu što je bila prenamjenjena u crkvu.

\n

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr. kada je kralj Tarkvinije Oholi je protjeran iz Rima)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Kraljevima je u upravljanju državom pomoć pružao Senat i senatori koji su bili ugledni Rimljani. Kralj je imao ulogu vrhovnog zapovjednika vojske, vrhovnog svećenika i sudca.

Uz Senat, jedna od najvažnijih državnih ustanova Rimske Republike je Narodna skupština. Ona odlučuje o ratu i miru, donosi zakone i sudske presude te izabire državne službenike. Na zasjedanju i glasanju smiju sudjelovati samo muškarci koji imaju status rimskih građana.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Dioklecijan se nije slagao da je jednak s ostalima u državi, nego da je on vrhovni i apsolutni gospodar pa si je uzeo titulu dominus koja znači gospodar. Prema ovom nazivu nastao je sustav vladavine dominat.

Plebejci su pripadnici doseljenih naroda na područje Rimske Republike, pokorena plemena te obično stanovništvo koje nema bogatstva. Bave se poljodjelstvom, trgovinom i obrtom te moraju služiti vojsku.

Senat je uz Narodnu skupštinu jedna od najvažnijih ustanova Rimske Republike. Senat nije donosio zakone, ali je vodstvo države u njegovim rukama. Senat je potvrđivao odluke skupštine i brinuo se o vjeskim obredima.

Prva četiri rimska kralja bila su podrijetlom iz Rima, a posljednja četiri bila su Etruščani.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Pokušaj ubojstva poznate ili javne osobe naziva se atentat. August i njegovi nasljednici bojali su se atentata, a brojni su carevi i političari i poginuli u atentatu. Zato su carevi imali svoju osobnu stražu.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Uz kralja i Senat Rimskim Kraljevstvom upravljala je i Narodna skupština.

Žene su imale status rimskih građana, ali nisu imale politička prava. To je značilo da nisu smjele sudjelovati u politici niti biti birane u državne ustanove.

Stanovnici Rimske republike govorili su latinski jezik. Naziva se latinski po pokrajini Lacij, u kojoj je živjelo italsko pleme Latini.

U 3. stoljeću Rimsko Carstvo ušlo je u razdoblje pobuna, samovoljnog ponašanja vojske i bezvlašća. Vojska je novim carem proglasila Dioklecijana, koji je želio obnoviti snagu Carstva.

\n

Za Rim kažemo da je aristokratska republika jer su se politikom mogli baviti samo najimućniji Rimljani s obzirom na to da obnašanje političkih dužnosti u Rimu nije bio plaćen posao.

\n

Carevi su u Rimskom Carstvu imali titulu imperatora, što je značilo i vrhovni vojni zapovjednik vojske.

Uz kralja u vlasti je sudjelovao i Senat, kojeg su činili pripadnici najbogatijih i najuglednijih rimskih obitelji. Senatori su imali doživotnu dužnost i bili su stariji od 60 godina.

Svake godine Senat predlaže dvojicu konzula, a izabire ih Narodna skupština. Po isteku godine dana, konzuli postaju članovi Senata. Konzuli su imali najveću političku, upravnu i vojnu vlast.

\n

Res publica znači javna stvar, čime se naglašava da je vođenje države javna stvar, odnosno stvar naroda a ne pojedinca.

\n

Pravo za sudjelovanje u radu narodnih skupština imali su svi slobodni i punoljetni muškarci. Žene, maloljetni slobdni muškarci i robovi nisu imali politička prava.

Gaju Oktavijanu Senat dodjeljuje počasni naslov August što znači uzvišeni te mu predaje na upravu sve važne državne funkcije.

Car August nije bio svugdje u Carstvu prihvaćen, a mnogi su njegovi prethodnici umrli nasilnom smrću. Bojao se da se to ne dogodi i njemu pa je uspostavio vojne odrede pretorijanaca koji su bili njegova osobna straža.

Budući da su pripadnici Senata štitili samo interese patricija,  narodna skupština sastavljena od običnog puka birala je svoja dva predstavnika u Senat. Zvali su se pučki ili plebejski tribuni. Oni su mogli uložiti veto na odluku Senata i tako štititi prava plebejaca.

Ovim se nazivom počeo nazivati prvi rimski car Oktavijan jer je bio prvi čovjek u Senatu. Kontrolirao je Senat i sve njegove odluke, a bio je i doživotni konzul, pučki tribun i vrhovni svećenik.

Apsolutna monarhjia označava državu u kojoj kralj ili car imaju neograničenu vlast. O svemu sami donose odluke i zakone. Iako službeno postoje druge ustanove, vladar se ne oslanja na njih. Rimski carevi su često vladali kao apsolutni vladari.

Prema tradiciji Rimom je vladalo sedam kraljeva. Prvi kralj bio je Romul, a posljednji Tarkvinije Oholi.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

\n\n\n\n

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)
• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)
• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Republika nikada nije ukinuta, ali je Senat dao važne državne poslove Oktavijanu i zato mnogi povjesničari smatraju da je 27. g. pr. Kr. počelo razdoblje Rimskog Carstva.

Rimsko Carstvo nije prestalo postojati 476. g., nego ta godina označava pad Zapadnog Rimskog Carstva. Nakon što je Carstvo podijeljeno na Zapadno i Istočno, Zapadno Carstvo je ostalo nasljednik rimske države. Istočno Rimsko Carstvo postojalo je još do 15. st.