U tekućice ubrajamo rijeke i potoke. S druge strane u stajaćice ubrajamo jezera, močvare, bare i lokve.

Svaka tekućica ima svoje osnovne elemente, a to su: izvor, korito, ušće, obale i pritoke. Početak svake tekućice naziva se izvor, prostor kojim rijeka teče je korito, a ušće je mjesto gdje se rijeka ulijeva u drugu rijeku, more ili ocean.

Izvor je početak svake rijeke. Vrelo je vrsta snažnog izvora u krškim područjima, a one može presahnuti uslijed dugotrajnih suša.

Korito je udubljenje na površini Zemlje kojim teče rijeka. Rijeka uglavnom sama sebi prirodno stvara korito procesom erozije.

Obale su strane korita. Razlikujemo lijevu i desnu obalu, a određujemo ih u odnosu izvora prema ušću. Sve što je s desne strane od izvora prema ušću je desna obala, a što je s lijeve strane je lijeva obala.

Vodostaj je razina vode u riječnom koritu. Vodostaj je određuje vodokaznom letvom ili limnigrafom prema referentnoj nadmorskoj visini.

Gledamo li od izvora prema ušću sve rijeke koje pritječu glavnoj rijeci s lijeve strane su lijevi pritoci, a one koje pritječu s desne strane su desni pritoci. Uzmimo za primjer rijeku Savu, njoj su desni pritoci rijeke Una i Bosna, a lijevi pritoci su Lonja i Orljava.

Ušće je mjesto gdje završava tok rijeke. Razlikujemo dvije osnovne vrste riječnog ušća, a to su delta i estuarij.

Estuarij je ljevkasto riječno ušće nastalo potapanjem donjeg toka rijeke. Estuariji su uglavnom uvučeni u kopno te su kao takvi pogodni za gradnju hidroelektrana jer nema većeg utjecaja valova. Neke od rijeka u svijetu s estuarijem su: Yangtze u Aziji, Amazona u Južnoj Americi i Temza u Europi.

Delta je razgranato riječno ušće, a nastaje taloženjem materijala koje rijeka nosi i koji se talože pri samome ušću gdje rijeka usporava. Materijal koji rijeka nosi, a koji je uglavnom građen od mulja i pijeska je izuzetno plodan pa same delte se koriste za poljoprivredu. Primjeri rijeka s deltama u svijetu su: Neretva u Hrvatskoj, Nil u Africi i Mississippi u Sjevernoj Americi.

Riječnu mrežu čine sve rijeke na nekom području. Sama gustoća riječne mreže ovisi o reljefu, klimi te o samom podlozi.

Porječje je područje kojim teče rijeka te prostor oko svih njenih pritoka. Najveće porječje na svijetu ima rijeka Amazona, a u Europi rijeka Volga.

Prostor s kojega sve rijeke otječu prema oceanu, moru ili jezeru naziva se slijev. U Hrvatskoj rijeke dijelimo u dva slijeva, a to su slijev Crnoga mora i slijev Jadranskog mora.

Razvodnica je granica između dvaju porječja ili sljevova. Granica crnomorskog i jadranskog slijeva u Hrvatskoj prolazi kroz Gorsku Hrvatsku.

Tekućice su nam važne za:
- pitku vodu
- proizvodnju električne energije
- plovidbu
- turizam
- poljoprivredu