Hrvatske rijeke otječu prema prema dva mora, a to su Crno more i Jadransko more. Tako možemo reći kako hrvatske rijeke u Panonsko-Peripanonskoj i dijelu Gorske Hrvatske imaju crnomorski slijev, a ostatak rijeka ima jadranski slijev.

Razvodnica je granica između dvaju porječja ili sljevova. Granica crnomorskog i jadranskog slijeva u Hrvatskoj prolazi kroz Gorsku Hrvatsku.

Rijeke crnomorskog slijeva karakterizira razgranata riječna mreža, blagi pad, veliki broj pritoka te njihova velika dužina. Uglavnom nisu pogodne za gradnju hidroelektrana osim Drave. Primjer takvih rijeka su Sava, Drava i Dunav.

Zavoji koji nastaju u koritu, u obliku slova S, rijeke nazivaju se meandri. Samo zavijanje rijeke shodno tome naziva se meandriranje koje možemo vidjeti i na primjeru rijeke Dunav koja je prirodna granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije na istoku.

Najveće rijeke u Hrvatskoj koje imaju crnomorski slijev su: Sava, Drava, DUnav, Kupa, Una, Bednja, Mura, Česma, Ilova,...

Sava je rijeka s najdužim tokom u Hrvatskoj. Sava izvire u Sloveniji, a u Beogradu se ulijeva u Dunav. Rijeka Sava u Hrvatskoj nije plovna na dijelu od Zagreba do Siska pa je riječni promet moguć tek nizvodno od Siska.

Karlovac je grad na četiri rijeka, a jedna od tih rijeka je ona s najdužim tokom, a koja izvire i završava u Hrvatskoj - Kupa. Osim Kupe kroz Karlovac prolaze i njene pritoke Dobra, Mrežnica i Korana.

Drava je rijeka koja čini dio prirodne granice s Mađarskom na sjeveru. Drava izvire na sjeveru Italije, a kod Aljmaša se ulijeva u Dunav. Najveće pritoke su joj Mura (lijeva) i Bednja (desna). Na Dravi se nalaze i tri hidroelektrane, a to su: Dubrava, Čakovec i Varaždin. Najveća luka na Dravi je Osijek.

Dunav je druga najduža rijeka u Europi i najduža rijeka u Europskoj uniji. Dunav izvire u Njemačkoj i dio je vrlo važnog prometnog sustava Rajna-Majna-Dunav. Najveća luka na Dunavu je Vukovar.

Rijeke jadranskog slijeva su uglavnom kratke, strme, brze te imaju manje pritoka. S obzirom na obilježja možemo zaključiti kako imaju izrazito povoljan hidroenergetski potencijal.

Najveće rijeke jadranskog slijeva u Hrvatskoj su: Krka, Zrmanja. Neretva, Čikola i Cetina. Među njima treba istaknuti Cetinu na kojoj se nalazi čak 5 hidroelektrana od kojih je Zakučac najveća, a nalazi se u blizini Omiša.

Ponornice su rijeke koje u dijelu svoga toka teku ispod površine Zemlje zbog krške podloge.

Najznačajnije ponornice u Hrvatskoj su: Lika, Gacka i Krbava u Gorskoj Hrvatskoj, Vrljika u Dalmaciji i Pazinčica u Istri.

Vrulje su izvori slatke vode u moru. Vrulje u Hrvatskoj možemo pronaći uz obalu Velebita, Biokova i Učke.

Nakon što je proizveo prvu HE na Niagari u Sjevernoj Americi, Nikola Tesla drugu takvu na svijetu proizveo je u Hrvatskoj. Na rijeci Krki Nikola Tesla 1895. godine završio je HE Jaruga I, prvu takvu u Europi.