Voda se u prirodi može pronaći u 3 agregatna stanja, a to su: tekuće, plinovito i kruto agregatno stanje. Voda u plinovitom agregatnom stanju naziva se vodena para, a u krutom stanju led.

Najveći udio vode na Zemlji nalazi se u tekućem agregatnom stanju. Voda koja se nalazi u tekućem agregatnom stanju može se pronaći u jezerima, rijekama, močvarama ili podzemlju.

Voda u krutom stanju zove se led. Većina slatke vode na Zemlji nalazi se upravo u obliku leda i ledenih pokrova.

Slatka voda na Zemlji za uzima samo 3% dok ostalih 97% vode je slana voda. Većina slane vode nalazi se u morima, a većina slatke vode u obliku leda i ledenjaka.

Promatrajući prostorni razmještaj vode na Zemlji možemo reći kako se ona dijeli na mora i vode na kopnu. Vode na kopnu se dalje dijele na led, jezera, močvare i tekućice.

Temeljnica je voda koja ispunjava sve praznine u podzemlju. Podzemne vode izuzetno su važne u područjima koja oskudijevaju površinskim vodama.

Voda u prirodi kruži i ne nestaje. Kruženjem vode u prirodi voda samo mijenja agregatno stanje u kojemu se pojavljuje.

Isparavanje je prijelaz vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje. Voda isparava pri temperaturi od 100°C koja je njena točka vrenja.

Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala koje se nalaze u atmosferi. Do nastanka oblaka može doći zasićenjem zraka vodenom parom ili smanjenjem temperature zraka do temperature rosišta.

Kondenzacija je prijelaz vode iz plinovitog u tekuće agregatno stanje. Isparavanje je s druge strane suprotna pojava od kondenzacija i označava prijelaz vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Važnost vode na Zemlji ogleda se kroz niz sfera kao što su na primjer:
- potreba za pićem
- kuhanje
- higijenu
- navodnjavanje
- dobivanje električne energije

Pogoni za proizvodnju struje uz pomoć snage vode nazivaju se hidroelektranama. U Hrvatskoj imamo niz hidroelektrana od koji su najpoznatije Jaruga na rijeci Krki, Zakučac na Cetini i Dubrava na Dravi. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene rijeke i hidroelektrane.

Čovjek svojim djelovanjem uglavnom negativno utječe na vode u prirodi. Tako na primjer čovjek upotrebom pesticida i umjetnih gnojiva onečišćuje vodu, ispuštanjem kanalizacije i otpadnih voda u rijeke, mijenjanjem riječnih tokova,...

Zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe naziva se održivim razvojem. Održivi razvoj dobiva sve više na važnosti jer i sama priroda i okoliš bivaju sve više ugroženima djelovanjem ljudi.