Jezero je udubina na Zemlji ispunjena vodom koja nema izravne veze s morem. Danas je tek 1,4% kopna prekriveno jezerima ili 2,1 milijun kilometara kvadratnih.

Jezera se prema svojstvima vode dijele na slatka i slana. Prema načinu nastanka jezera dijelimo na prirodna i umjetna jezera.

Prirodna jezera mogu nastati na više različitih načina, a to su:
a) vulkanska jezera - nakupljanje vode u ugaslim kraterima (Kelimuta)
b) tektonska jezera - djelovanjem tektonike litosfernih ploča (Ohridsko)
c) krška jezera - nakupljanjem vode u krškim udubinama (Crveno i Modro jezero)
d) ledenjačka jezera - nakupljanjem vode u udubinama nastalim djelovanjem ledenjaka (Ladoga)
e) riječna jezera - nastaju pregrađivanjem dijela toka rijeke (Plitvička jezera)

Umjetna jezera nastala su djelovanjem ljudi, a grade se za potrebe ljudi. Umjetna jezera mogu se koristiti za ribolov, turizam, navodnjavanje, sprječavanje poplava, gradnju hidroelektrana,...

Jezera kojima je dno ispod, a površina iznad razine mora nazivaju se kriptodepresijama. Osim kriptodepresija imamo i depresije, a to su jezera kojima je i dno i površina ispod razine mora.

U Hrvatskoj razlikujemo dva Vranska jezera, jedno se nalazi na otoku Cresu, a jedno kod Biograda na Moru. Oba su kriptodepresije i prirodnog su postanka. Vransko jezero na Cresu najdublje je hrvatsko jezero, a ono kod Biograda na Moru nosi epitet najvećeg prirodnog jezera u Hrvatskoj.

Neka od važnih prirodnih jezera Gorske i Primorske Hrvatske su:
a) Plitvička jezera - poznati po svojim sedrenim barijerama
b) Crveno i Modro jezero kod Imotskog
c) Baćinska jezera kod Ploča
d) Prokljansko jezero kod Šibenika
e) Vransko jezero na otoku Cresu
f) Vransko jezero kod Biograda na Moru

Neka od važnih umjetnih jezera u Gorskoj i Primorskoj Hrvatskoj su:
a) Peruća na rijeci Cetini - najveće umjetno jezero u Primorskoj Hrvatskoj važno zbog hidroenergije
b) Krušćičko jezero na rijeci Lici
c) Lokvasko jezero na rijeci Lokvarki
d) Bajer na rijeci Ličanki
e) Sabljaci u blizini Ogulina na rijeci Zagorska Mrežnica
f) Butoniga u središnjoj Istri

Vjerovali ili ne, na dnu jednoga krškog jezera preko ljeta odigrava se nogometna utakmica. Radi se o Modrom jezeru kod Imotskog koje preko ljeta presuši pa se na njegovu dnu igra tradicionalna nogometna utakmica.

Važna jezera u Nizinskoj Hrvatskoj su:
a) Varaždinsko i Dubravsko jezero na rijeci Dravi - umjetna jezera bitna za hidroenergiju
b) Borovik kod Đakova na rijeci Vuki
c) Šoderica kod Koprivnice
d) Jarun i Bundek u Zagrebu koji se koriste za sport i rekreaciju

Veliku važnost u Nizinskoj Hrvatskoj imaju ribnjaci koji se koriste za sportski oblik turizma. Neki od najznačajnijih ribnjaka u Nizinskoj Hrvatskoj su:
a) Jasinje kod Slavonskog Broda
b) Končanica i Poljane uz rijeku Ilovu
c) Kopačevsko jezero - dio PP Kopački rit gdje žive brojne riblje i ptičje vrste

Kaspijsko jezero površinom je najveće jezero na svijetu. Nalazi se na granici Europe i Azije, prema svojstvima je slano, a prema postanku ubrajamo ga u tektonska jezera.

Velika jezera sklop je više jezera na sjeveru SAD-a. Velika jezera ledenjačkog su postanka, a najveće među njima je Superior ili Gornje jezero. Ova jezera imaju najveću količinu slatke vode na svijetu.

Bajkalsko jezero u Aziji najdublje je jezero na svijetu. Osim što je najdublje jezero, ujedno je i najdublja kriptodepresija na Zemlji.

Močvara su dijelovi kopna natopljeni vodom i obrasli močvarnim biljem. Močvarna vegetacija sastoji se od šaševa, trske, rogoza i mahovina.

Najveća močvarna područja na svijetu su oko rijeke Kongo u Africi te oko rijeke Amazone u Južnoj Americi. Pantanal u Južnoj Americi najveća je slatkovodna močvara svijeta. Najvećim se dijelom nalazi u Brazilu, a manjim dijelom u Paragvaju i Boliviji.

Najveća močvarna područja u Hrvatskoj su oko delte Neretve, oko Vransko jezera kod Biograda na Moru, Lonjsko polje, Crna Mlaka i Kopački rit.

Močvare uglavnom ljudima služe za turizam i rekreaciju. Osim toga, ljudi ih isušuju (melioracija) kako bi dobili plodno tlo zbog mulja u močvarama koji nastaje. Same močvare važne su nam i za bioraznolikost jer u njima živi veliki broj biljnih i životinjskih vrsta.

Jezera imaju više funkcija važnih za ljude i gospodarstvo. Tako se na primjer koriste za hidroenergiju, uzgoj riba, turizam, sport i rekreaciju, navodnjavanje,...