Imenice su promjenjive riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave.
Imenice su promjenjive riječi jer mijenjaju svoj oblik.

Imenice dijelimo na opće i vlastite imenice.

Opće imenice imenuju što općenito, ne imenuju određenu stvar, biće ili pojavu, nego mogu značiti bilo što od onoga što imenujemo. Opće imenice pišemo malim početnim slovom. Primjeri: torba, kiša, djed, tenisica, knjiga, ljubav…

Vlastite imenice imenuju točno određene pojmove, najčešće osobe, mjesta, države i slično. Vlastite imenice pišemo velikim početnim slovom. Primjeri: Marina, Zagreb, Našice, Mars, Sjeverna Amerika, Osječanin…

Gramatička obilježja imenica su: rod, broj i padež.

Razlikujemo dva gramatička broja imenica: jedninu i množinu. Jednina je kada imenica označava jedno, a množina kada označava više od onoga što je imenovano.

Primjeri:
jednina – broj, igrač, glas, sunce, žena…
množina – brojevi, igrači, glasovi, sunca, žene…

Zbirne imenice su imenice koje su svojim značenjem množina (imenuju zbir i više čega), ali je njihov gramatički rod jednina.

Primjeri: grmlje, lišće, grožđe, momčad…
grmlje – OVO grmlje – jednina, srednji rod

list – jednina, muški rod (ovaj list)
listovi – množina, muški rod (ovi listovi)
lišće – zbirna imenica, jednina, srednji rod (ovo lišće)

Sklonidba imenica je promjena imenica po padežima. Padeži su različiti oblici imenice. U kojem će padežu imenica biti ovisi o njezinoj ulozi u rečenici. U hrvatskom jeziku razlikujemo 7 padeža. Sklonidba imenica zove se i deklinacija.

Primjer:
Knjižničarka mi je ponudila zabavnu knjigu. --> knjižničarka
Prilazim knjižničarki da je zamolim za preporuku. --> knjižničarki