Genitiv
Što je genitiv?
Genitiv je drugi padež u hrvatskome jeziku.
Odgovara na pitanja Koga? (za živo) i Čega? (za neživo i biljke).
Kratica za genitiv je G i nju rabimo za označavanje genitiva u rečenici.
Odgovara na pitanja Koga? (za živo) i Čega? (za neživo i biljke).
Kratica za genitiv je G i nju rabimo za označavanje genitiva u rečenici.
Što izričemo genitivom?
Genitiv ima mnoga značenja.
Njime najčešće izričemo: građu, pripadnost, izostanak, djelomičnost, mjesto, vrijeme, ali može imati i druga značenja.
Njime najčešće izričemo: građu, pripadnost, izostanak, djelomičnost, mjesto, vrijeme, ali može imati i druga značenja.
Izricanje građe genitivom
Kolač je od jabuka.
Od koga? čega? je kolač -> od jabuka -> građa
Od koga? čega? je kolač -> od jabuka -> građa
Izricanje pripadnosti genitivom
Ovo su roditelji moje najbolje prijateljice.
Roditelji koga? čega? -> moje najbolje prijateljice -> pripadnost
Roditelji koga? čega? -> moje najbolje prijateljice -> pripadnost
Izricanje izostanka genitivom
Mislava nema u školi.
Koga? čega? nema -> Mislava -> izostanak
Koga? čega? nema -> Mislava -> izostanak
Izricanje djelomičnosti genitivom
Uzeo sam komad kruha.
Uzeo sam komad koga? čega? -> kruha -> djelomičnost
Uzeo sam komad koga? čega? -> kruha -> djelomičnost
Izricanje vremena genitivom
Krenuo sam u školu ove jeseni.
Krenuo sam u školu koga? čega? -> ove jeseni -> vrijeme
Krenuo sam u školu koga? čega? -> ove jeseni -> vrijeme
Izricanje mjesta genitivom
Igralište je pokraj škole.
Igralište je pokraj koga? čega? -> škole -> mjesto
Igralište je pokraj koga? čega? -> škole -> mjesto
Na koja pitanja odgovara genitiv?
Genitiv odgovara na pitanja KOGA? za živo i ČEGA? za neživo i biljke.
Mislava nema. Koga nema? - živo
Nosim bocu vode. Nosim bocu čega? - neživo
Mislava nema. Koga nema? - živo
Nosim bocu vode. Nosim bocu čega? - neživo
Kako prepoznati genitiv u rečenici?
Pri određivanju padeža u rečenici uvijek postavljamo oba padežna pitanja bez obzira imenuje li imenica što živo ili neživo.
Mislava nema. Koga (čega) nema? --> Mislava G
Nosim bocu vode. Nosim bocu (koga) čega? --> vode G
Mislava nema. Koga (čega) nema? --> Mislava G
Nosim bocu vode. Nosim bocu (koga) čega? --> vode G
Tvorba genitiva - imenice muškoga i srednjeg roda
Imenice muškog i srednjeg roda najčešće imaju nastavak -a
dječak – dječaka
nebo – neba
sunce – sunca
stol – stola
ponekad imaju i nastavak -iju
prst – prstiju
dječak – dječaka
nebo – neba
sunce – sunca
stol – stola
ponekad imaju i nastavak -iju
prst – prstiju
Tvorba genitiva - imenice ženskoga roda
Imenice ženskog roda najčešće imaju nastavak -e
Martina – Martine
knjige – knjige
olovka – olovke
Martina – Martine
knjige – knjige
olovka – olovke
Izricanje građe genitivom
PAZI! U hrvatskom jeziku dajemo prednost posvojnom pridjevu pred izrazom od + genitiv. Kad god je moguće, izraz od + genitiv treba zamijeniti posvojnim pridjevom.
Prijedlog od – imenica u genitivu
kuća od kamena
ogrlica od srebra
most od željeza
Posvojni pridjev
kuća od kamena --> kamena kuća
ogrlica od srebra --> srebrna ogrlica
most od željeza --> željezni most
Prijedlog od – imenica u genitivu
kuća od kamena
ogrlica od srebra
most od željeza
Posvojni pridjev
kuća od kamena --> kamena kuća
ogrlica od srebra --> srebrna ogrlica
most od željeza --> željezni most
Izricanje građe posvojnim pridjevom
kamena kuća (usporedi kuća od kamena)
srebrna ogrlica (usporedi ogrlica od srebra)
željezni most (usporedi most od željeza)
srebrna ogrlica (usporedi ogrlica od srebra)
željezni most (usporedi most od željeza)
Izricanje pripadnosti
PAZI! U hrvatskom jeziku pripadnost ne izričemo izrazom od + genitiv. Pripadnost izričemo posvojnim pridjevom ili imenicom u genitivu, ali bez prijedloga od.
bilježnica od Marka --> NE
Markova bilježnica --> DA
bilježnica od Marka --> NE
Markova bilježnica --> DA
Izricanje pripadnosti (primjer)
mama od prijatelja --> NE
prijateljeva mama --> DA
kuća od bake --> NE
bakina kuća --> DA
kuća moje bake (ispred imenice je druga riječ koja je dopunjuje) --> DA
prijateljeva mama --> DA
kuća od bake --> NE
bakina kuća --> DA
kuća moje bake (ispred imenice je druga riječ koja je dopunjuje) --> DA
Glasovne promjene u genitivu
Nepostojani a
starac – starca – staraca
vrabac – vrapca – vrabaca
l --> o (vokalizacija)
ronilac – ronioca – ronilaca
starac – starca – staraca
vrabac – vrapca – vrabaca
l --> o (vokalizacija)
ronilac – ronioca – ronilaca
Nepostojani a u genitivu (primjer)
momak – momka – momaka
breskva – breskve – bresaka
breskva – breskve – bresaka
Glasovna promjena l --> o u genitivu (primjer)
varilac – varioca – varilaca
mislilac – mislioca – mislilaca
mislilac – mislioca – mislilaca