Dativ

Što je dativ?

Dativ je treći padež u hrvatskom jeziku.
Odgovara na pitanja Komu? (za živo) i Čemu? (za neživo i biljke).
Kratica za dativ je D i njome označavamo dativ u rečenici.

Na koja pitanja odgovara dativ?

Dativ odgovara na pitanja:
KOMU? za živo
ČEMU? za neživo i biljke.

Prilazim DJEČAKU. Komu prilazim?
Prilazim STOLU. Čemu prilazim?

Pri određivanju dativa u rečenici uvijek postavljamo oba padežna pitanja bez obzira imenuje li se što živo ili neživo.

Što izričemo dativom?

Dativom najčešće izričemo namjenu (primatelja) i cilj, ali može imati i druga značenja.

Izricanje namjene (primatelja) dativom

Knjižničarka je dala knjigu IVANI. --> Komu (čemu) je knjižničarka dala knjigu. IVANI - namjena (primatelj)

Izricanje cilja dativom

Idem baki na selo. --> Idem komu (čemu) na selo? BAKI - cilj kretanja

Izricanje namjene (primatelja) dativom

Poklonila sam prijateljici umjetničku sliku. --> Komu (čemu) sam poklonila umjetničku sliku? PRIJATELJICI - namjena (primatelj)

Izricanje cilja dativom

Prilazim otvorenom prozoru.--> (Komu) čemu prilazim? - PROZORU - cilj kretanja

Prijedlog k/ka + dativ

Idem k baki.
Idem ka gradu.

Prijedlog nasuprot + dativ

Igralište je nasuprot školi. DA!
Igralište je nasuprot škole. NE!

Prijedlog nasuprot ne stoji uz genitiv, već uz dativ.

Prijedlozi uz dativ

Dativ najčešće dolazi bez prijedloga, ali može stajati uz sljedeće prijedloge:
- unatoč
- usprkos
- nasuprot
- k/ka

Kako prepoznati dativ u rečenici?

Dativ u rečenici prepoznajemo po tome što odgovara na pitanja Komu? Čemu?

Približavam se djeci na igralištu.
Komu (čemu) se približavam? DJECI - dativ

Djeca se vesele izletu.
(Komu) čemu se djeca vesele? IZLETU - dativ

Tvorba dativa - imenice muškog i srednjeg roda

Imenice muškog i srednjeg roda u dativu uglavnom imaju
nastavak - u;
N STOL
D STOLU

N NEBO
D NEBU

ponekad i nastavak -ima
N ULAZ
D ULAZIMA

Tvorba dativa - imenice ženskog roda

Imenice ženskog roda u dativu uglavnom imaju;
nastavak - i
N LOPTA
D LOPTI

ponekad i nastavak - ima
N MLADOST
D MLADOSTIMA

Glasovna promjena k, g, h ispred i --> c, z, s

U dativu se provodi glasovna promjena sibilarizacija.
K, G, H ispred I prelaze u C, Z, S

N BAJKA --> BAJK + I = BAJKI --> BAJCI
D BAJCI

N NOGA --> NOG + I = NOGI --> NOZI
D NOZI

k ispred i --> c

N MAJKA --> MAJK + I = MAJKI --> MAJCI
D MAJCI

g ispred i --> z

N jd. JASTOG --> JASTOG + IMA = JASTOGIMA --> JASTOZIMA
D mn. JASTOZIMA

h ispred i --> s

N jd. TRBUH --> TRBUH + IMA = TRBUHIMA --> TRBUSIMA
D mn. TRBUSIMA

Iznimke od glasovne promjene k, g, h --> c, z, s

Glasovna promjena k, g, h ispred i --> c, z, s NE provodi se kod:
- imenica odmila (odmilice) - baka/baki, striko/striki
- vlastitih imenica - Anka/Anki, Slavka/Slavki, Krka/Krki
- imenica koje završavaju na -čka, -ćka, -cka - praćka/praćki, točka/točki, kocka/kocki
- imenica koje završavaju na -nka, -ska, -tka - tetka/tetki.

Imenice odmila - iznimka od glasovne promjene

U imenica odmila NE provodi se glasovna promjena k, g, h ispred i --> c, z, s

N seka
D seki DA!
D seci NE!

Imenice na -nka, -ska, -tka - iznimka od glasovne promjene

U imenicama na -nka, -ska, -tka NE provodi se glasovna promjena k, g, h ispred i --> c, z, s

N crnka
D crnki DA!
D crnci NE!

Imenice na -čka, -ćka, -cka - iznimka od glasovne promjene

U imenicama koje završavaju na -čka, -ćka, -cka NE provodi se glasovna promjena k, g, h ispred i --> c, z, s

N mačka
D mački DA!
D mačci NE!

Vlastite imenice - iznimka od glasovne promjene

U vlastitim imenicama NE provodi se glasovna promjena k, g, h ispred i --> c, z, s

N Dubravka
D Dubravki DA!
D Dubravci NE!