Rimske religije - stara vjera, novi kultovi, kršćanstvo i širenje kršćanstva

Rimska stara vjera

Rimljani štuju duhove prirode i obitelji.
Penati – duhovi obiteljskih predaka i zaštitnici obitelji
Lari – duhovi koji štite obitelj izvan kuće
Za štovanje lara i penata brine otac obitelji, a u kući postoje mala kućna svetišta.
1/7

Kršćanstvo

Područje Bliskog istoka je u 1. st. pr. Kr. pripalo rimskoj vlasti.
Osnovano je Kraljevstvo Judeja, a za kralja je postavljen Herod Veliki. Nakon njega, ovo je kraljevstvo priključeno rimskoj provinciji Judeji. U Judeji su živjeli Židovi.
Židovi nisu prihvaćali rimsku vlast, očekivali su pojavu Mesije, spasitelja koji će obnoviti Židovsko Kraljevstvo. Kao tog Mesiju mnogi su Židovi smatrali Isusa, koji je rođen kao Židov u vrijeme cara Augusta. Rođen je u Betlehemu, a život je proveo u Nazaretu.
O Isusovom životu pišu: Kornelije Tacit, Plinije Mlađi, Josip Flavije. O njegovu životu i djelima saznajemo iz Biblije i to dijela koji se zove Evanđelje ili Novi zavjet.
1/3

Kršćanstvo na prostoru Hrvatske

Tragovi kršćanstva u našem kraju mogu se vidjeti u 3. st. Prve zajednice su nastale u velikim gradovima, a kršćanstvo se širilo iz Dalmacije, Italije i Grčke.
Najstarija biskupija je nastala u Saloni (danas Solin). 414. g. Salona je crkveno središte Dalmacije. U Panoniji je to bio grad Sirmij.
Biskupije su osnovane u Jaderi (Zadru), Naroni (Vid), Epidauru (Cavtat) i Muccuru (Makarska).
Prve crkve nalikovale su rimskim bazilikama. Takva je bazilika biskupa Eufrazija u Poreču – Eufrazijana. Sagrađena je u 6. st.
U Panoniji su kršćanstvo širili najviše rimski vojnici koji su dolazili s istoka. Prvi biskup u Sisciji (Sisak), bio je sv. Kvirin.