Vrste priloga su:
Prilozi - nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način, stoga razlikujemo tri vrste priloga:
\n\n\n\n- vremenski (sada, odmah, jutros…),
- načinski (onako, napamet, tako…)
- mjesni (ovdje, tu, ondje…) prilog
Upitni prilozi – posebna vrsta priloga, pitanja pomoću kojih određujemo vrstu priloga (kada, dokada, gdje, kamo, kako)
\nU rečenici Brzo sam izmijesio kruh prilog je:
U rečenici Brzo sam izmijesio kruh prilog je brzo jer izriče način glagolske radnje i odgovara na pitanje Kako sam izmijesio kruh? Prilog brzo dopunjuje i odnosi se na glagol sam izmijesio. Brzo je načinski prilog.
\nPitanje/a za načinske priloge je/su:
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?
\n\n\n\nMjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?
\n\n\n\nNačinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?
\nU rečenici Nasmijano dijete svakoga veseli riječ nasmijano je:
U rečenici Nasmijano dijete svakoga veseli riječ nasmijano je pridjev jer odgovara na pitanje Kakvo je dijete? i odnosi se na imenicu.
\nPrilozi dopunjuju i odnose se na:
Prilozi dopunjuju glagole i odnose se na glagole.
\n\n\n\nPrimjer 1.
Glazba tiho svira. -> Kako svira? -> Tiho svira.
prilog tiho odnosi se na glagolsku radnju svira i izriče na koji se način događa -> načinski prilog
Primjer 2.
Marko ostaje tu. -> Gdje ostaje? -> Ostaje tu. -> prilog tu odnosi se na glagolsku radnju ostaje i izriče mjesto na kojem se događa -> mjesni prilog
Od navedenih rečenica pogrešno je napisana:
Od navedenih rečenica pogrešno je napisana je: Sjedni tu, kraj mene jer prilog tu označava da je nešto blizu sugovornoj osobi (TI), a ne govornoj osobi (JA).
\nMeđu ponuđenim izaberi vrstu priloga:
Prilozi - nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način, stoga razlikujemo tri vrste priloga:
\n\n\n\n- vremenski (sada, odmah, jutros…),
- načinski (onako, napamet, tako…)
- mjesni (ovdje, tu, ondje…) prilog
Upitni prilozi – posebna vrsta priloga, pitanja pomoću kojih određujemo vrstu priloga (kada, dokada, gdje, kamo, kako)
\nU rečenici UMILJATO mače umiljato prede prilog je:
U rečenici UMILJATO mače umiljato prede prilog je umiljato jer dopunjuje glagol prede i odgovara na pitanje Kako mače prede? te je načinski prilog.
\nOkolnosti glagolske radnje su:
Okolnosti glagolske radnje su:
vrijeme -> Kada se događa? DANAS
mjesto -> Gdje se događa? OVDJE
način -> Kako se događa? OVAKO
Prilozi su nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način.
\nPrilozi ovdje, tu, tamo, nigdje su:
Prilozi ovdje, tu, tamo, nigdje su mjesni prilozi jer odgovaraju na pitanja Gdje? i Kamo? – pitanja za mjesne priloge. Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja – Gdje? Kamo? Kuda? Otkuda? Dokuda? (tu, nikamo, ovuda, odavde, dotle…)
\nU rečenici Šumska staza prolazi onuda mjesni prilog onuda označava:
U rečenici Šumska staza prolazi onuda mjesni prilog onuda označava smjer (put) kretanja jer označava put kojim staza prolazi i odgovara na pitanje KUDA prolazi?
\nPrilozi su:
Prilozi su nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: mjesto, vrijeme i način. Prilozi su nepromjenjive riječi jer ne mijenjaju oblik.
\nU rečenici Davno sam čuo priču o čudesnoj šumi prilog je:
U rečenici Davno sam čuo priču o čudesnoj šumi prilog je davno jer izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Kada sam čuo priču o čudesnoj šumi? Davno je vremenski prilog.
\nU rečenici Vidio sam vozača da odlazi tamo mjesni prilog tamo označava:
U rečenici Vidio sam vozača da odlazi tamo mjesni prilog tamo označava cilj kretanja jer izriče cilj prema kojem se vozač kreće i odgovara na pitanje KAMO odlazi?
\nU rečenici Taj sam trenutak oduvijek priželjkivao prilog je:
U rečenici Taj sam trenutak oduvijek priželjkivao prilog je oduvijek jer izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Otkada sam taj trenutak priželjkivao? Oduvijek je vremenski prilog.
\nPitanje/a za mjesne priloge je/su:
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?
\n\n\n\nMjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?
\n\n\n\nNačinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?
\nMeđu ponuđenima izaberi vrstu priloga:
Prilozi - nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način, stoga razlikujemo tri vrste priloga:
\n\n\n\n- vremenski (sada, odmah, jutros…),
- načinski (onako, napamet, tako…)
- mjesni (ovdje, tu, ondje…) prilog
Upitni prilozi – posebna vrsta priloga, pitanja pomoću kojih određujemo vrstu priloga (kada, dokada, gdje, kamo, kako)
\nPitanje/a za vremenske priloge je/su:
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?
\n\n\n\nMjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?
\n\n\n\nNačinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?
\nU rečenici Tada smo se glasno nasmijali prilozi su:
U rečenici Tada smo se glasno nasmijali prilozi su tada i glasno. Prilog tada izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Kada smo se glasno nasmijali?, a prilog glasno odgovara na pitanje Kako smo se tada nasmijali? Prilog tada je vremenski, a glasno je načinski prilog.
\nU rečenici Polako smo se spustili prilog je:
U rečenici Polako smo se spustili prilog je polako jer izriče način glagolske radnje i odgovara na pitanje Kako smo se spustili? Prilog polako dopunjuje i odnosi se na glagol smo se spustili. Polako je načinski prilog.
\nPrilozi tako, onako, nikako su:
Prilozi tako, onako, nikako su načinski prilozi jer odgovaraju na pitanje Kako? – pitanje za načinske priloge.
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje – Kako? (Na koji način?) (ovako)
\nPrilozi sada, tada, odavno su:
Prilozi sada, tada, odavno su vremenske prilozi jer odgovaraju na pitanja Kada? i Otkada? – pitanja za vremenske priloge.
\n\n\n\nVremenski prilozi odgovaraju na pitanja - Kada? Otkada? Dokada? (sada, otada, donedavno…)
\n