Reljefna obilježja Panonske Hrvatske

Panonska Hrvatska dobila je ime prema Panonskoj nizini u kojoj se i nalazi. Panonska nizina prostire se između Dinarida, Alpi, Karpata i Jadranskoga mora i ispunjena je raznim nanosima zbog Panonskoga mora koje se ondje pružalo u prošlosti.

U blizini Slavonskog Broda, koje je upravno središte Brodsko-posavske županije nalazi se Jelas polje. Jelas polje jedan je od poloja koja se nalaze u Panonskoj Hrvatskoj, a još neka veća polojna područja Panonske Hrvatske su: Crna mlaka, Lonjsko polje i Crnac polje. Pomoću svoga školskog atlasa pokušaj pronaći spomenute poloje u Panonskoj Hrvatskoj te razmisli o njihovoj gospodarskoj važnosti.

Panonsko more nastalo je tako što su prvotno planine koje su se izdigle zbog sudara afričke i euroazijske ploče izdvojile more u koje su se kasnije počele ulijevati rijeke koje su mu smanjile slanost. Nakon toga, dolazi do podijele mora na manja jezera koja su kasnije ispunjena nanosima i na kraju postale kopnom.

Prisojna strana je ona strana padine koja je izložena Suncu. Osojna strana je ona koja je otklonjena od Sunca i ona je uglavnom slabije naseljena dok je prisojna gušče naseljena i pogodna je za vinogradarstvo.

Padinski procesi uz rad tekućica glavni su modifikatori pobrđa u Panonskoj Hrvatskoj. Rijeke djelovanjem bočne erozije oblikuju priobalni reljef, a djelovanjem padalina pokreću se i padinski procesi koji izmjenjuju izgled pobrđa.

Zavale su veća ravničarska područja koja su okružena planinama ili gorama.

Samostalna pobrđa nastala su nabiranjem i izdignuta su uzduž rasjeda te se izdvajaju u odnosu na svoju nizinsku okolicu. Primjeri samostalnih pobrđa su Bilogora i Dilj.

Praporne ili lesne zaravni u Hrvatskoj se nalaze na istoku gdje možemo izdvojiti četiri veće i značajnije, a to su: Baranjska, Vukovarska, Erdutska i Đakovačka. Ova područja značajna su zbog poljoprivrede, a danas su poznata kao velika vinogradarska područja.

Dunav, Sava i Drava tri su najveće rijeke Panonske nizine koje teku kroz Hrvatsku. Na navedenim rijekama možemo vidjeti reljefne oblike koji se nalaze uz rijeke na nešto višim dijelovima terena koje nazivamo riječne terase. Razmisli i pokušaj se prisjetiti koja bi bila gospodarska važnost riječnih terasa?

Najviši reljefni oblici u Panonskoj Hrvatskoj su gore. Neke od najvećih gora u Panonskoj Hrvatskoj su Žumberačka gora, Ivanščica, Medvednica, Bilogora, Petrova gora, Zrinska gora te gore oko Požeške kotline. Potraži u svome školskom atlasu spomenute gore te razmisli zašto su navedena područja rijetko naseljena?

Nepovoljna klima, neplodno tlo te strme padine glavni su uzroci slabe naseljenosti gorskih područja. Razmisli i pokušaj objasniti kako svaki od navedenih faktora može utjecati na slabu naseljenost gorskih područja.

Poloji su slabo naseljeni zbog opasnosti od poplava. Na rubnim dijelovima poloja s obzirom da nema naselja razvijaju se šume hrasta lužnjaka, a uz njih se stvaraju preduvijeti za razvoj drvne industrije.

Poloji su prostori koji se nalaze neposredno uzduž rijeka te bivaju redovito plavljeni. Poloji se mogu uočiti uz veliku rijeke koje teku u Hrvatskoj i imaju crnomorski slijev kao što je npr. Sava. Možda nisi znao, ali glavno kupalište na rijeci Savi u Slavonskom Brodu naziva se Poloj kao i riječni reljefni oblik.

Pobrđa uz gore ili prigorja imaju rebrasti oblik zbog djelovanja rijeka, a nastala su uzdizanjem viših gora. Primjeri su: Papuk i Psunj.

Panonsko more nestalo je tako što su prvotno planine koje su se izdigle zbog sudara afričke i euroazijske ploče izdvojile more u koje su se kasnije počele ulijevati rijeke koje su mu smanjile slanost. Nakon toga, dolazi do podijele mora na manja jezera koja su kasnije ispunjena nanosima i na kraju postale kopnom.

Značajne gore Panonske Hrvatske su: Kalničko gorje, Petrova gora, Psunj, Krndija, Papuk, Zrinska gora, Moslovačka gora, Požeška gora,...

Reljef Panonske Hrvatske uglavnom je ravničarski prostor do 200m visine. Preko 70% prostora Panonske Hrvatske otpada na nizine, a kao reljefni oblici koji ondje dominiraju su poloji, riječne terase i naplavne ravnice.

Fosil ili okamina ostatak je nekoć živog organizma koji je ostao sačuvan sve do danas. Primjer fosila može biti jantar, skeleti kralježnjaka, kućice, ljušture i oklopi nižih životinja i biljaka,...

Dinaridi su planinski lanac koji razdvaja Panonsku nizinu i Jadransko more. S druge strane, na sjeveru i istoku Panonske nalazi se još jedan veliki planinski lanac koji se naziva Karpati. Promisli i uz pomoć školskog atlasa pokušaj navesti neke od država kroz koje prolaze Dinaridi.

Poloji su najniži riječni reljefni oblici. Nastali su taloženjem riječnih nanosa (pretežno gline i pijeska) na prostore gdje je teren zaravnjen, a nagibi su vrlo mali te je otežano odvodnjavanje.

Dinaridi su planinski lanac koji razdvaja Panonsku nizinu i Jadransko more. S druge strane, na sjeveru i istoku Panonske nalazi se još jedan veliki planinski lanac koji se naziva Karpati. Promisli i uz pomoć školskog atlasa pokušaj navesti neke od država kroz koje prolaze Dinaridi.

Sveta Gera je najviši vrh Panonske Hrvatske, a nalazi se na Žumberačkoj gori, na samome zapadu Panonske Hrvatske. Sveta Gera nalazi se na visini od 1178 metara nadmorske visine, a osim Žumberačke gore još samo Ivanščica i Medvednica imaju vrhove više od 1000 metara nadmorske visine. Prostor Svete Gere je jedan od graničnih sporova koje Hrvatska vodi sa susjednim zemljama. Razmisli i prisjeti se s kojom državom Hrvatska ima granični spor na Žumberačkoj gori?

Kotlina je manje ravničarskog područje koje okružuju planine ili gore. Jedan od najpoznatijih primjera kotlina u Hrvatskoj je Požeška kotlina.

Gora je reljefnih oblik između 500-1000m. Gore su rijetko naseljene zbog nepovoljne klime, neplodnog tla, strmih padina,... Neke od značajnih gora u Hrvatskoj su Vidova gora na Braču, Papuk, Moslovačka gora,...

Prapor ili les je sediment nastao djelovanjem vjetra. Žute je boje, a građen je uglavnom od kremena i gline.

Pobrđe je više međusobno povezanih brda. Primjeri pobrđa u Hrvatskoj su: Bilogora, Petrova i Zrinska gora.

Riječna terasa je više područje uz naplavnu ravnicu. Nastaje kada se rijeka usiječe u svoju naplavnu ravnicu (najniži dio uz rijeku) te stvori novu naplavnu ravnicu koju zovemo riječna terasa. Gusto su naseljene zbog plodnog tla i jer su sigurniji prostori od poloja po pitanju plavljenja. Značajne su riječne terase uz Savu, Dravu i Dunav.

Reljef juga Europe oblikovan je sudaranjem afričke, arapske i euroazijske ploče. Sudaranjem afričke i euroazijske ploče došlo je do izdizanja planinskih lanaca na jugu Europe (Dinaridi, Alpe, Apenini,..). Između izdignutih planina nastale su zavale ispunjene more.