Hrvatska se nalazi na jugu Europe na dodiru triju velikih europskih prirodnih cjelina. Prirodne cjeline koje okružuju Hrvatsku su: Panonska nizina, Dinaridi i Jadransko more.

Prirodno-geografska regija prostor je koji ima slična prirodna obilježja: klimu, tlo biljni i životinjski svijet, reljef,... Unutar regije sva ova obilježja su ujednačena i povezana.

Hrvatska se dijeli na tri prirodno-geografske regije: Panonsku Hrvatsku, Gorsku Hrvatsku i Primorsku Hrvatsku. Svaka od navedenih regija dobila je naziv s obzirom na neko od prirodnih obilježja pa tako su obilježja Panonske Hrvatske nizine, Gorske Hrvatske planine, a Primorske Hrvatske položaj uz Jadransko more.

Primorska Hrvatska obuhvaća 32% površine Republike Hrvatske te obuhvaća područje oko Jadranskog mora u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Spomenuto područje uz Jadransko more dijeli se na otoke, obalu i zaobalje.

Hrvatsko smatramo sredozemnom državom jer ima izlaz na Jadransko more koje je manji dio Sredozemnog mora.

Primorska Hrvatska zbog povoljne klime i izlaska na more ima odlične preduvjete za razvoj kupališnog turizma, ali i mnogih drugih djelatnosti kao što je na primjer ribolov.

Gorska Hrvatska zauzima 14% površine Republike Hrvatske, a na tome prostoru živi svega 2% stanovništva Hrvatske. Gorska Hrvatska je tranzitni pojas između Panonske i Primorske Hrvatske, a ističe se šumskim prostranstvima.

Hrvatski prag prostor je Dinarida gdje su oni najuži i gdje je najbolja veza između Srednje i Južne Europe. Navedeni prostor najbolje je iskorišten u 18. i 19. stoljeću kada su ondje građene ceste od Karlovca prema moru, a to su bile: Lujzijana, Rudolfina, Karolina i Jozefina.

Panonska Hrvatska obuhvaća nešto više 54% površine Republike Hrvatske i najnaseljenija je prirodno-geografska regija. Omeđena je rijekama Savom, Dravom i Dunavom. Regiju obilježavaju nizine kao i plodno tlo koje je pogodno za razvoj poljoprivrede.

Sve države kroz koje protječe rijeka Dunav su podunavske države. S obzirom na to da na istoku Hrvatske, na granici sa Srbijom, teče rijeka Dunav i Hrvatska je samim time podunavska država.

Hrvatska ima povoljan geografski položaj jer se nalazi na granici triju europskih regija, a to su: Jugoistočne Europe, Srednje Europe i Južne Europe. S obzirom na to da se Hrvatska nalazi u Srednjoj i Južnoj Europi možemo reći da je ona srednjoeuropska i sredozemna država.

Hrvatska je svoju državnost proglasila 30.5.1990. godine., a neovisnost 25.6.1991. godine.

Hrvatska je nakon proglašenja neovisnosti i kasnije međunarodnog priznanja, 1992. godine pristupila i Ujedinjenim narodima.

Državni simboli Republike Hrvatske su: grb, zastava i himna. Grb Republike Hrvatske sastoji se od šahovnice u obliku štita i krune s 25 crvenih i bijelih polja. Crvena i bijela polja raspoređena su u pet redaka i pet stupaca počevši s prvim crvenim poljem. Krunu čini pet grbova koji označavaju (s lijeva na desno): najstariji hrvatski grb, Dubrovačku Republiku, Dalmaciju, Istru i Slavoniju. Zastava Republike Hrvatske ima tri vodoravna polja crvene, bijele i plave boje s grbom u sredini. Zastava se ističe na svim važnim državnim institucijama i međunarodnim organizacijama. "Lijepa naša domovino" naziv je hrvatske himne. Hrvatska himna ima 4 strofe koje su uzete iz dijela "Horvatska domovina" Antuna Mihanovića. Hrvatsku himnu uglazbio je Josip Runjanin.

Hrvatska je u svijetu prepoznatljiva po svojim prirodnim ljepotama, kulturnoj baštini, ali i nekim društvenim obilježjima kao što su glazba, običaji te sportski uspjesi.