Živimo na kopnu, a more nas spaja
Udio mora i kopna na Zemlji
Mora zauzimaju većinu Zemljine površine, točnije 71% Zemlje ili drugim riječima 361 milijun kilometara kvadratnih. Ostalih 29%, odnosno 149 milijuna kilometara kvadratnih zauzima kopno.
Kopnena Zemljina polutka
Kopnenu polutku Zemlje dobijemo tako da Zemlju podijelimo na dva dijela tako da na jednome dobijemo što je više kopna. Takva polutka kada se stvori opet ima više mora u odnosu na kopno (51%/49%).
Vodena Zemljina polutka
Vodenu polutku Zemlje dobijemo tako da Zemlju podijelimo na dva dijela tako da na jednome dobijemo što je više mora. Na vodenoj polutci nalazi se čak 91% vode, a samo 9% kopna.
Svjetsko more
Svjetsko more naziv je za cjelinu na Zemlji koju čine sva mora spojena u jedno.
Oceani
Oceani su najveće vodene površine na Zemlji i dijelovi su svjetskog mora.
Oceani na Zemlji
Tihi ocean najveći je ocean na Zemlji. Po površini ga slijedi Atlantski ocean, zatim Indijski ocean i dva najmanja su Južni i Arktički ocean.
Kontinenti
Kontinenti su najveće kopnene cjeline na Zemlji, a razlikujemo ih 7.
Kontinenti na Zemlji
Azija je površinom, a i brojem stanovnika najveći kontinent na svijetu. Površinom je slijede Afrika, Sjeverna pa Južna Amerika, zatim Antarktika, Europa i najmanji Australija.
Euroazija
Europa i Azija zapravo nisu fizički podijeljene već je između njih dogovorena prirodna granica. Euroazija je kopnena cjelina koju čine spojene Europa i Azija.
Poimanje Europe kod starih Grka
Stari Grci imali su malo drugačije poimanje Europe i Azije u odnosu na današnje. Oni su smatrali kako je Europa sve zapadno od Bospora i Dardanela, a Azija sve istočno.
Razlozi podjele Europe i Azije na dva kontinenta
Europa i Azija bez obzira što nisu fizički razdvojene na dva kontinenta, smatraju se odvojenim kontinentima zbog različite kulture, povijesnih razloga te same tradicije.
Kako je Tihi ocean dobio ime?
Ferdinand Magellan, prvi pomorac koji je oplovio svijet dao je ime Tihom oceanu. Ploveći spomenutim oceanom on je zbog mirne plovidbe tome velikom vodenom prostranstvu dao naziv "tiho more".
Stari svijet
Stari svijet je naziv za prve kontinente na kojima su se razvile prve civilizacije. U Stari svijet ubrajamo Afriku, Aziju i Europu.
Važnost pomorskog oblika prometa
Pomorski promet najjeftiniji je oblik prometa na svijetu te kao takav najkorišteniji. Osim toga, pomorski promet kao takav najviše povezuje svijet.
Novi svijet
Novim svijetom smatraju se kontinenti otkriveni u 15. i 16. stoljeću za vrijeme velikih geografskih otkrića. U Novi svijet ubrajamo Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Australiju i Antarktiku.