Tradicijske regije su pokrajine oblikovane povijesnim razlozima i dijelom sličnim geografskim posebnostima. Na primjer kao geografska posebnost može biti slična kuhinja, odnosno tradicionalna kuhinja kako to danas nazivamo.

Hrvatska na osnovu sličnih geografskih posebnosti i povijesnih razloga ima niz tradicijskih regija, a neke od njih su: Slavonija, Baranja, Podravina, Hrvatsko zagorje, Dalmacija, Lika, Istra,... Bitno je za naglasiti kako se tradicijske regije ne poklapaju teritorijalno s geografskim regijama.

Površina kopna Republike Hrvatske iznosi 56 594 četvornih kilometara. Pridodamo li tome broju i površinu obalnog mora koja iznosi 31 479 četvornih kilometara, ukupna površina Republike Hrvatske je 88 073 četvornih kilometara.

Upravno-teritorijalne jedinice u Hrvatskoj koja ima zajednička prometna, gospodarska, povijesna i druga obilježja.

Republika Hrvatska je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Grad Zagreb se posebno izdvaja jer je glavni grad Hrvatske, a ujedno i središte gospodarstva u Hrvatskoj. Županije se razlikuju prema broju stanovnika i površini među kojima je Ličko-senjska površinom najveća, a ujedno brojem stanovnika najmanja.

Hrvatska ima kopnenu granicu s čak 5 država, a to su: Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija, Mađarska i Slovenija. Osim kopnene granice, Hrvatska ima i morsku granicu s Italijom na Jadranskom moru.

Prirodna granica između država znači da granica prati neke prirodne cjeline kao što su na primjer planine i rijeke. Primjer toga je rijeka Dunav koja je granica sa Srbijom na istoku Hrvatske.

Kopnena granica Republike Hrvatske iznosi 2370,5km. Najdužu kopnenu granicu Republika Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom, a najkraću sa Crnom Gorom.

Hrvatska sa Slovenijom ima 659,1km granice koja prati neke prirodne cjeline. Tako granicu Hrvatske i Slovenije čine: rijeka Dragonja, rijeka Sutla, rijeka Bregana, rijeka Čabranka, rijeka Kupa, Žumberačka gora i Maceljsko gorje. Granica sa Slovenijom utvrđena je u srednjem vijeku, a dio granice u Međimurju i Istri u 20. stoljeću.

Hrvatska s Mađarskom ima 355,2km granice koja prati najvećim dijelom tok rijeke Drave, ali prati i tok rijeke Mure. Granica na Dravi ujedno je i najstariji granični odsječak u Hrvatskoj, a utvrđen je još u 10. stoljeću.

Hrvatska sa Srbijom graniči na istoku državu na rijeci Dunav, a sama granica sa Srbijom iznosi 325,8km. Navedena granica utvrđena je nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatska sa Crnom Gorom ima najkraću kopnenu državu o odnosu na sve ostale susjedne države, a to je 19,5 km. Hrvatska sa Crnom Gorom graniči na jugu države na poluotoku koji se naziva Prevlaka, a utvrđena je nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom ima najdužu kopnenu granicu s duljinom od čak 1010,9km. Granica s Bosnom i Hercegovinom prati rijeku Savu i rijeku Unu te planine Plješivicu, Dinaru i Kamešnicu. Većina ove granice utvrđena je u 17. i 18. stoljeću.