Kaspijsko jezero površinom je najveće jezero na svijetu, a u njemu se nalazi slana voda. Nalazi se na granici Europe i Azije, prema svojstvima je slano, a prema postanku ubrajamo ga u tektonska jezera.

Jezero je udubina na Zemlji ispunjena vodom koja nema izravne veze s morem. Danas je tek 1,4% kopna prekriveno jezerima ili 2,1 milijun kilometara kvadratnih.

Jezera se prema svojstvima vode dijele na slatka i slana. Prema načinu nastanka jezera dijelimo na prirodna i umjetna jezera. Prirodna su sva ona nastala prirodnim načinom, tj. djelovanjem prirodnih procesa.

Bajkalsko jezero u Ruskoj Federaciji najdublje je jezero na svijetu. Osim što je najdublje jezero, ujedno je i najdublja kriptodepresija na Zemlji. Još jedna zanimljivost da iz ovoga jezera izvire samo rijeka, Angara, a u njega se ulijeva preko 300 rijeka i potoka.

Jezera kojima je dno ispod, a površina iznad razine mora nazivaju se kriptodepresijama. Osim kriptodepresija imamo i depresije, a to su jezera kojima je i dno i površina ispod razine mora.

Umjetna jezera nastala su djelovanjem ljudi, a grade se za potrebe ljudi. Umjetna jezera mogu se koristiti za ribolov, turizam, navodnjavanje, sprječavanje poplava, gradnju hidroelektrana,...

Gradnja hidroelektrana nosi i pozitivne i negativne posljedice. Kao pozitivne posljedice možemo navesti da dobivamo električnu energiju iz obnovljivog izvora, ne stvaraju otpad i ne onečišćuju prirodu. Negativna strana gradnje hidroelektrana je potapanje dijelova ispred brane što može uzrokovati prisilne migracije stanovništva.

Prirodna jezera mogu nastati na više različitih načina, a to su:
a) vulkanska jezera - nakupljanje vode u ugaslim kraterima (Kelimuta)
b) tektonska jezera - djelovanjem tektonike litosfernih ploča (Bajkalsko, Tanganjika)
c) krška jezera - nakupljanjem vode u krškim udubinama (Crveno i Modro jezero)
d) ledenjačka jezera - nakupljanjem vode u udubinama nastalim djelovanjem ledenjaka (Ladoga)
e) riječna jezera - nastaju pregrađivanjem dijela toka rijeke (Plitvička jezera)

Močvara su dijelovi kopna natopljeni vodom i obrasli močvarnim biljem. Močvarna vegetacija sastoji se od šaševa, trske, rogoza i mahovina.

Pantanal u Južnoj Americi najveća je slatkovodna močvara svijeta. Najvećim se dijelom nalazi u Brazilu, a manjim dijelom u Paragvaju i Boliviji.

Na rijeci Jangce u Kini nalazi se hidroelektrana Tri klanca koja je hidroelektrana koja proizvodi najveće količine struje na svijetu. Hidroelektrane izuzetno su važne jer su one ipak obnovljivi izvori energije pa ne štete prirodi.

Močvare uglavnom ljudima služe za turizam i rekreaciju. Osim toga, ljudi ih isušuju (melioracija) kako bi dobili plodno tlo zbog mulja u močvarama koji nastaje. Same močvare važne su nam i za bioraznolikost jer u njima živi veliki broj biljnih i životinjskih vrsta.