Hrvatske rijeke otječu prema prema dva mora, a to su Crno more i Jadransko more. Tako možemo reći kako hrvatske rijeke u Panonsko-Peripanonskoj i dijelu Gorske Hrvatske imaju crnomorski slijev, a ostatak rijeka ima jadranski slijev.

Rijeke crnomorskog slijeva imaju uglavnom kišno-snježni režim. To znači da navedene rijeke ovise o proljetnim i jesenskim kišama, a manje o vodi koja dolazi kopnjenjem snijega.

Najveće rijeke u Hrvatskoj koje imaju crnomorski slijev su: Sava, Drava, DUnav, Kupa, Una, Bednja, Mura, Česma, Ilova,...

Sava je rijeka s najdužim tokom u Hrvatskoj. Sava izvire u Sloveniji, a u Beogradu se ulijeva u Dunav. Rijeka Sava u Hrvatskoj nije plovna na dijelu od Zagreba do Siska pa je riječni promet moguć tek uzvodno do Siska. Najveći pritoci rijeke Save su: Kupa i Una kao desni pritoci i Sutla, Lonja i Orljava kao lijevi pritoci.

Drava je rijeka koja čini dio prirodne granice s Mađarskom na sjeveru. Drava izvire na sjeveru Italije, a kod Aljmaša se ulijeva u Dunav. Najveće pritoke su joj Mura (lijeva) i Bednja (desna). Drava ima snježno-kišni režim što znači da najviše vode dobiva kopnjenjem snijega u kasno proljeće na Alpama. Najveća luka na Dravi je Osijek.

Drava je jedna od rijetkih rijeka crnomorskog slijeva koja ima hidroenergetski potencijal. Na rijeci Dravi nalaze se čak tri HE, a to su: Čakovec, Varaždin i Dubrava. Osim ove tri hrvatske HE, na Dravi se nalazi još 19 hidroelektrana u Sloveniji i Austriji.

Rijeke crnomorskog slijeva karakterizira razgranata riječna mreža, blagi pad, veliki broj pritoka te njihova velika dužina. Uglavnom nisu pogodne za gradnju hidroelektrana osim Drave. Primjer takvih rijeka su Sava, Drava i Dunav.

Razvodnica je granica između dvaju porječja ili sljevova. Granica crnomorskog i jadranskog slijeva u Hrvatskoj prolazi kroz Gorsku Hrvatsku.

Dunav je druga najduža rijeka u Europi i najduža rijeka u Europskoj uniji. Dunav izvire u Njemačkoj i dio je vrlo važnog prometnog sustava Rajna-Majna-Dunav. Najveća luka na Dunavu je Vukovar. Glavni pritoci Dunava u Hrvatskoj su Drava i Vuka.

Kupa je najduža hrvatska rijeka koja ima izvor i ušće u Hrvatskoj. Izvire u Gorskom kotaru, a glavni pritoci su joj Dobra i Korana. Kupa ima kišno-snježni režim.

Dobra i Mrežnica najveće su ponornice crnomorskog slijeva. Obje rijeke pritoke su rijeci Kupi u koju se ulijevaju kod Karlovca.

Sedra je oblik biogenog reljefa, nastala na izlučivanjem kalcijevog karbonata oko hladnih izvora. Sitne čestice kalcijevog karbonata vezuju se uz mahovinu, lišajeve i grančice stvarajući sedrene barijere. Jako su poznate sedrene barijere u NP Krka u Hrvatskoj.

Karlovac je grad na četiri rijeka, a jedna od tih rijeka je ona s najdužim tokom, a koja izvire i završava u Hrvatskoj - Kupa. Osim Kupe kroz Karlovac prolaze i njene pritoke Dobra, Mrežnica i Korana.

Rijeke jadranskog slijeva su uglavnom kratke, strme, brze te imaju manje pritoka. S obzirom na obilježja možemo zaključiti kako imaju izrazito povoljan hidroenergetski potencijal.

Najveće rijeke jadranskog slijeva u Hrvatskoj su: Krka, Zrmanja. Neretva, Čikola i Cetina. Među njima treba istaknuti Cetinu na kojoj se nalazi čak 5 hidroelektrana od kojih je Zakučac najveća, a nalazi se u blizini Omiša.

Vrelo je vrsta snažnog izvora u krškim područjima, a one može presahnuti uslijed dugotrajnih suša.

Vrulje su izvori slatke vode u moru. Vrulje u Hrvatskoj možemo pronaći uz obalu Velebita, Biokova i Učke.

Najznačajnije ponornice u Hrvatskoj su: Lika, Ričica, Gacka i Krbava u Gorskoj Hrvatskoj i Pazinčica u Istri.

Primorčice su kratki priobalni tokovi koji su važni za opskrbu naselja vodom. Primjeri primorčica su Jadro kod Splita, Ombla kod Dubrovnika i Rječina kod Rijeke.

Rijeke jadranskog slijeva imaju kišni ili kišno-snježni režim. Kiša uglavnom pada u hladnijem dijelu godine, odnosno u zimskim mjesecima kada je vodostaj najveći, a ljeti kada je suša najmanji.

Neretva je rijeka koja izvire u susjednoj BiH, a u Jadransko more se ulijeva u Hrvatskoj u obliku delte kod grada Metkovića. Neretva ima kišno-snježni režim pri čemu snijeg ima veliku ulogu u gornjem toku u kasno proljeće kada se počinje kopnuti.

Zrmanja i Krka danas su važne zbog turizma. Tako je na Zrmanji najpoznatiji dio vezan uz njen kanjon koji zna služiti i kao filmska kulisa, a sama rijeka koristi se i za rafting turizam. Krka je dio NP Krka i značajna je osim za hidroenergiju i za razvoj turizma zbog svojih slapova i sedrenih barijera.

Najznačajnije rijeke u Istri su Raša, Dragonja, Pazinčica i Mirna. Rijeke su kratke, a najveća među njima je Mirna.