Gorska Hrvatska je najviši dio Republike Hrvatske. Planinski lanci i pobrđa dominiraju u reljefu Gorske Hrvatske, a šume su glavni biljni pokrov.

Dinarski smjer pružanja označava smjer pružanja planina u Dinaridima. Planine u Dinaridima uglavnom se pružaju u smjeru sjeverozapad-jugoistok što predstavlja dinarski smjer pružanja.

Dinaridi ili Dinarsko gorje je planinski lanac kojega čini niz mladih planina koje se pružaju od Slovenije do Albanije. Smjer pružanja Dinarida je sjeverozapad-jugoistok, a takav pravac pružanja zove se dinarski pravac. Dinaridi su uglavnom građeni od vapnenaca i dolomita - krš.

Stijene u Gorskoj Hrvatskoj s obzirom da su građene od vapnenca uglavnom se troše zbog utjecaja vode. Sama hladna i vlažna klima pospješuje to raspadanje stijena.

Kao posljedica trošenja stijena nastalo je plodno tlo. Zbog plodnog tla došlo je do razvoja biljnog svijeta gdje prevladavaju šume.

Dinarski krš predstavlja krški reljef na prostoru Dinarskog gorja. Glavno obilježje su deblje vapnenačke stijene

Ponikva ili vrtača krški je reljefni oblik ljevkasto udubljenje u kršu na čijem dnu nastaje plodno tlo crvenica.

Krške uvale su velika i izdužena udubljenja u kršu. U prošlosti su bile važne obradive površine.

Krške zaravni veliki su zaravnjeni prostori u kršu nastali djelovanjem rijeka i vode na vapnenačkoj podlozi. Rijeke koje njima teku stvaraju kanjone, a primjer toga su rijeke Zrmanja, Krka, Čikola i Cetina.

Polja u kršu gospodarski su najvažnija područja u kršu jer su pogodna za poljoprivredu. Polja u kršu su najveće obradive površine u kršu.

Polja u kršu nastaju otapanjem vapnenačkih stijena i pokretima dijelova Zemljine kore. Kroz polja u kršu često teku rijeke koje znaju uslijed kiša poplaviti pa se kuće grade na višim dijelovima uz polje.

Karlovačka zaravan najprostranija je krška zaravan u Hrvatskoj. Smjestila se između Korane i Kupe oko Ogulinsko-plašćanske zavale i Gorskog kotara.

Gorska Hrvatska prima velike količine padalina zbog blizine toplog mora iznad kojega nastaje vlažni zrak. Drugi razlog je nadmorska visina koja utječe na stvaranje padalina.

Jama i spilja su podzemni krški reljefni oblici. Razlikuju se po načinu ulaska gdje se u spilje ulazi vodoravno, a u jame okomito.

Špiljski ukrasi ili češće nazivane sigama predstavljaju tri vrste špiljskih ukrasa koji su nastali kao talog uslijed djelovanja vode. Razlikujemo stalaktite - sige koje vise sa stropa, stalagmite - sige koje su pri tlu te stalagnate - spoj stalaktita i stalagmita.

Ponornice su rijeke koje dijelom toka poniru, odnosno teku ispod površine. Primjeri takvih rijeka su Lika, Gacka i Krbava.

Najznačajnijima krška polja u Hrvatskoj su Ličko, Gacko, Krbavsko, Sinjsko, Imotsko i Vrgorsko koja se pružaju na području Gorske i Primorske Hrvatske.