Reljef su sve ravnine i neravnine na površini Zemlje. Ravnine su zaravnjeni prostori, nizine i visoravni. Neravnine su brda, gore i planine. Primjer ravnine je visoravan Tibet jer je to zaravnjen, a kao neravninu možemo izdvojiti planinu Himalaju.

Ravnice su zaravnjeni dijelovi Zemljine površine, a dijele se na nizine (0-200m) te visoravni (velike visine).

Ravnine zauzimaju 1/3 kopna dok neravnine zauzimaju 2/3 kopna.

Apsolutna ili nadmorska visina je okomita udaljenost neke točke u odnosu na razinu mora.

Relativna visina je visinska razlika između dvije točke na površini Zemlje.

Reljef je promjenjiv te se stalno giba zbog utjecaja unutrašnjih i vanjskih sila.

Zemlja je građena lupasto, a slojevi (lupe) u građi Zemlje su: kora, plašt i jezgra.

Znanstvenici su otkrili građu Zemlje proučavajući i bilježeći potrese te se tako stvarala predodžba o izgledu i građi unutrašnjosti Zemlje.

Zemlja je nastala prije 4.6 milijardi godina, a u samom početku bila je užarena masa te se njezin oblik počeo formirati kada je došlo do hlađenja.

Zemljin plašt sloj je između kore i jezgre koji je se kako se približava jezgri sve više tekuć zbog visokih temperatura.

Magma je užarena masa koja se nalazi u unutrašnjosti Zemlje i izaziva gibanje Zemljine kore.

Lava je magma koja izlazi na površinu Zemlje.

Zemljina jezgra građena je uglavnom od nikla i željeza.

Brdo je reljefno uzvišenje između 200-400m nadmorske visine. Primjer brda bi bio Kozjak iznad Kaštela ili na primjer Srđ iznad Dubrovnika.

Pobrđe je više međusobno povezanih brda.

Gora je reljefnih oblik između 500-1000m. Primjeri gora u Hrvatskoj su Medvednica, Samoborsko gorje ili Vidova gora na Braču.

Gorje je međusobno više povezanih gora.

Planine su reljefnih oblici viši od 1000m nadmorske visine. Najviša hrvatska planina je Dinara s najvišim vrhom Dinarom (1831 m), a najviša svjetska planina je Himalaja s najvišim vrhom Mt. Everestom (8849m).

Planinski lanac je niz više povezanih planina. Primjeri planinskih lanaca su na primjer Dinaridi u Europi ili na primjer Ande u Južnoj Americi koje se smatraju i najdužim planinskim lancem na Zemlji.

Dolina je izdužena udubina s vodenim tokom. Primjeri dolina u Hrvatskoj su: dolina Slapnice, Neretve ili Vinodol.

Zavale su veća ravničarska područja koja su okružena planinama ili gorama. Primjer su zavale uz rijeku Savu ili na primjer Lonjsko-ilovska zavala.

Kotlina je manje ravničarskog područje koje okružuju planine ili gore.

Klanac je uzak, dubok i izdužen usjek strmih strana među uzvišenjima.