Sva mora na Zemlji povezana su u cijenu koja se naziva svjetskim morem. Najveće vodene površine na Zemlji nazivaju se oceanima, a razlikujemo pet oceana: Atlantski, Južni, Arktički, Indijski i Tihi ocean.

Sredozemno more veliko je more između Afrike, Europe i Azije. Dio Sredozemnog mora je i Jadransko more, a samo Sredozemno more u prošlosti je bilo izuzetno važno jer se njime vršio veliki udio trgovine.

Morski prolaz ili tjesnac je prirodno nastali prolaz koji povezuje susjedna mora ili oceana. Primjeri tjesnaca su: Gibraltarska vrata između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora, Beringov prolaz između Azije i Sjeverne Amerike, Bospor između Crnog i Mramornog mora, Engleski kanal između Atlantsko oceana i Sjevernog mora ili npr. Bab-el-Mandeb između Crvenog mora i Adenskog zaljeva.

Prema razvedenosti obale mogu biti razvedene i nerazvedene. Razvedene su one obale koje imaju brojne otoke, uvale, zaljeve i poluotoke. Europa glasi kao najrazvedeniji kontinent gdje je se prema razvedenosti ističe Norveška.

More ima veliku gospodarsku važnost. Za početak služi nam kao izvor hrane, soli, nafte, plina,... Osim toga, more se koristi i za pomorski promet koji je najjeftiniji oblik prometa pa ima široku upotrebu. Ne treba zaboraviti niti turizam kao jednu od najrazvijenijih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj.

Korištenjem kemikalija, ispuštanjem otpadnih voda ili bacanjem smeća u vodu možemo onečistiti mora na Zemlji. Osim toga na onečišćenje mora mogu utjecati i kalvarije tankera koje imaju posljedice i na biljni i životinjski svijet koji zbog toga umire.

Sva mora na svijetu imaju određena svojstva prema kojima se razlikuju. Četiri su osnovna svojstva mora, a to su: boja, prozirnost, temperatura i slanost.

Salinitet mora ili slanost mora predstavlja količinu otopljene soli u vodi. Morska voda ima različite otopljene minerale i soli u sebi, a najviše je one kuhinjske soli koja mu zapravo daje i slani okus.

Slanost mora iskazuje se u mjernoj jedinici promil što nam govori o količini otopljene soli u 1000l vode. Prosjek svjetskog mora je 35 promila što bi značilo da u 1000l morske vode ima 35kg soli.

Faktori koji mogu utjecati na povećanje ili smanjenje saliniteta su količina padalina, dotok tekućica ili npr. količina isparavanja. Ukoliko je veće isparavanje količina soli će biti veća u vodi, a padaline i rijeke koje završavaju u moru mogu smanjiti salinitet.

Temperatura mora najviše ovisi o geografskoj širini, odnosno udaljenosti od ekvatora. Što su mora bliže ekvatoru ona će biti toplija jer ondje sunčeve zrake padaju okomitije u odnosu na ona mora koja su bliže polovima. Isto tako, povećanjem dubine opada temperatura vode jer se ona grije od Sunca.

Planktoni su sićušni organizmi koji plutaju u vodi i služe kao hrana ribama. Hladnija mora uglavnom imaju više planktona pa samim time i ribe.

Prozirnost mora jedno je od svojstava mora koje nam govori o vidljivosti u dubinu mora. Najveću prozirnost ima Sargaško more uz Atlantski ocean sa 66,5m dok je najveća prozirnost Jadranskog mora izmjerena zapadno od Dubrovnika i iznosi 56m.

Boja je jedno od svojstava mora, a ovisi o dubini mora, onečišćenju mora, morskom životu, boji neba,... Crveno more dobilo je ime prema crvenim algama, Žuto more prema boji nanosa koju nosi rijeka Huange He, Bijelo more po boji leda koji ga pokriva,...

More ne stoji kako neki krivo misle. More se giba i to na više načina. U gibanja mora ubrajamo: morske struje, morske mijene i valove.

Plima je jedna od dvije mjesečeve mijene. Plima označava izdizanje morske razine pod utjecajem Mjeseca.

Oseka je jedna od dvije mjesečeve mijene. Oseka označava spuštanje morske razine pod utjecajem Mjeseca.

Morske mijene oblik su gibanja mora pod utjecajem Mjeseca. Osnovne mjesečeve mijene su plima i oseka koje se tijekom dana izmjene dva puta, svakih šest sati.

Valovi su oblik gibanja mora uzrokovan djelovanjem vjetra na morsku vodu. Sama veličina valova ovisi o brzini, trajanju i smjeru puhanja vjetra.

Morske struje stalna su gibanja mora koja pokreću velike količine vode pod utjecajem vjetra i razlika u temperaturi mora. One nemaju početak ni kraj već se stalno kružno gibaju.

Morske struje s obzirom na temperaturu dijele se na tople i hladne. Tople morske struje donose topliju vodu i idu uglavnom od ekvatora, dok se hladne morske struje gibaju od polova pa nose i hladniju vodu.