Prije 12 000 godina završilo je posljednje ledeno doba. Ono što se kasnije dogodilo je itekako važno jer je došlo do izdizanja morske razine za otprilike 120 metara čime je porasla i površina Jadranskog mora i došlo je do potapanja nekih dijelova kopna pri čemu se nastali otoci i poluotoci.

Jadransko more dio je Sredozemnog mora te čini njegovih 5% površine. Pruža se u smjeru sjeverozapad-sjeveroistok i dugačko je oko 870km, a široko oko 160km.

Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija i Grčka su države koje imaju izlaz na Jadransko more. Potraži navedene države uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa.

Hrvatska je obala razvedena. To znači da Hrvatska obala ima veliki broj otoka, poluotoka, zaljeva, otočića, hridi,...

Jadransko more dobilo je ime po talijanskom gradiću Adriji. Grad Adrija imao je veliku pomorsku važnost pa su grčki geografi prema njemu nazvali i more.

Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju okomito na pravac pružanja obale nazivaju se norveškim tipom obale. S druge strane, tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.

Jadransko more svrstava se u topla mora. Preko ljeta temperature se kreću između 22-25°C, a zimi između 9-14°C. Sjeverni dio Jadranskog mora je hladniji, dok je južni dio dublji i topliji.

Jadransko more u odnosu na svjetsko more je iznadprosječno slano more s 38 promila. Sjeverni dio Jadranskog mora zbog ulijevanja rijeka ima manji salinitet u odnosu na južni dio mora.

Jadransko more ima veliku prozirnost od oko 30m u prosjeku. Ona se povećava od obale prema pučini i od sjevera prema jugu, a najveća prozirnost zabilježena je zapadno od Dubrovnika, a iznosi 56m.

Boja je jedno od svojstava mora, a ovisi o dubini mora, onečišćenju mora, morskom životu, boji neba,... Za Jadransko more se govori kako je modro, a ta boja potječe od neba zbog refleksije svjetlosti.

Valove u Jadranskom moru stvaraju bura i jugo, a zimi i maestral. Jugo kako puše s mora na kopno stvara najveće valove na istočnoj strani Jadranskog mora.

Morske mijene ne stvaraju veliku razliku u visini jadranskog mora te se uglavnom razlike u visini do pola metra. Razlika u visini mora uzrokovana morskim mijenama je veća na sjeveru o odnosu na jug.

More ima veliku gospodarsku važnost. Za početak služi nam kao izvor hrane, soli, nafte, plina,... Osim toga, more se koristi i za pomorski promet koji je najjeftiniji oblik prometa pa ima široku upotrebu.

Hrvatska zbog svog položaja na Jadranskom moru razvila je niz morskih luka. Tako treba izdvojiti onu u Splitu koja je najprometnija luka po broju prevezanih turista, a ona u Rijeci može se pohvaliti kao najprometnija luka za teretni promet. Osim ove dvije spomenute luke treba izdvojiti i one u Puli, Zadru, Šibeniku, Pločama i Dubrovniku.

Uz istočnu obalu teku tople morske struje, dok uz talijansku obalu teku hladne morske struje. Razlog zašto uz talijansku obalu teku hladne morske struje možemo naći i u tome što se ondje hladna rijeka Po ulijeva u Jadransko more i time snižava temperaturu mora, ali svakako treba uzeti i utjecaj geografske širine na temperaturu mora.

Tanker je vrsta broda koja služi za prijevoz tekućeg prometa. Tankeri mogu izazvati velika onečišćenja mora ukoliko dođe do kvarova ili potonuća istih jer prevoze teret koji se brzo širi i teško uklanja iz vode.

Korištenjem kemikalija, ispuštanjem otpadnih voda ili bacanjem smeća u vodu možemo onečistiti mora na Zemlji. Osim toga na onečišćenje mora mogu utjecati i kalvarije tankera koje imaju posljedice i na biljni i životinjski svijet koji zbog toga umire. Jadransko more onečišćenje prima i iz rijeke Po koja donosi otpadne vode iz industrijskih pogona sjeverne Italije.

Prstac je morska školjka koja živi u stijenama. Prstaci se smatraju delikatesom, a zbog njihovog pretjeranog izlova i načina lova (razbijanje stijena dinamitom) od 1995. godine je njihov izlov zabranjen.

Sredozemna medvjedica jedan je od rijetkih morskih sisavaca koji živi u Jadranskom moru. Poslužila je i kao ideja za maskotu Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine - Adrianu.

U Jadranskom moru proglašeno je šest područja zaštite dobrog dupina. Oni su ugrožena vrsta u Jadranu, a ljudi ih ugrožavaju motornim plovilima, onečišćenjem i zagađenjem mora, pretjeranim izlovom ribe, izmjenama njihova prirodnog staništa,...