Srpski pobunjenici su potpomogli da broj žrtava Hrvata bude veći jer su provodili politiku etničkog čišćenja, odnosno željeli su da na jednom području ostane samo jedan narod i to srpski. Na okupiranim područjima dolazilo je do masovnih zločina, a ubijani su i Srbi ako se nisu slagali s tom politikom.
Mnoga područja koja su u ratu okupirana, često su i uništena, spaljena, opljačkana. Oporavak tih mjesta, a pogotovo gospodarstva je bio spor, a to je sve spriječilo ljude da se vrate jer nije bilo poslova.
Pripadnik Hrvatske vojske Josip Jović na Plitvičkim jezerima je na Uskrs 1991. godine poginuo kao prva hrvatska žrtva Domovinskog rata. Izgubio je život pri uspostavljanju reda i mira na području Plitvica, pri čemu su srpski pobunjenici otvorili vatru.
Ratom su uništene i ceste i pruge. U to vrijeme cestovni i željeznički promet bio je vrlo važan za hrvatske krajeve. Okupacijom nekih područja, dijelovi Hrvatske bili su prometno odsječeni, a ceste i pruge su uništavane ili su propadale. To je značilo i dug oporavak prometne infrastrukture nakon rata.
U ratu su osim ljudskih žrtava stradavala kulturna dobra i arhitektura. Tako su pogođene gradske jezgre Dubrovnika, Šibenika i Zadra. Sve to donijelo je ogromnu materijalnu štetu i dugotrajan oporavak nakon rata.
Događaji iz Domovinskog rata obilježavaju se kao nacionalni praznici. Neki se slave kao veliki događaji, a na neke događaju se ljudi prisjećaju žrtava. Dani sjećanja nazivaju se komemoracije. Takvi su Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje ili Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Proslava je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.
Ukupan broj žrtava rata nije moguće znati, najviše zato što se 2020. godine još 1600 osoba smatra nestalima. Tako se ukupni broj žrtava i povećava, a moguće da je i veći i s jedne i s druge strane.
Hrvatska je i prije rata bila jedna od važnih turističkih odredišta. Rat je doveo do manjka turista, a nakon rata je turizam bilo teško oporaviti. Turizam je bio jedna od važnijih gospodarskih grana i njegov doprinos gospodarstvu uvelike se osjećao, kao i njegov manjak.
Zbog etničkog čišćenja koje su provodili Srbi u Hrvatskoj, neki dijelovi Hrvatske su promijenili svoj etnički sastav, a kada je nakon Oluje većina Srba otišla iz Hrvatske, to je utjecalo i na ukupni etnički sastav zemlje.
Kakvu su politiku provodili Srbi na pobunjenim područjima unutar Hrvatske?
B
Etničko čišćenje
Srpski pobunjenici su potpomogli da broj žrtava Hrvata bude veći jer su provodili politiku etničkog čišćenja, odnosno željeli su da na jednom području ostane samo jedan narod i to srpski. Na okupiranim područjima dolazilo je do masovnih zločina, a ubijani su i Srbi ako se nisu slagali s tom politikom.
check
Pitanje br. 2
Zbog čega je u nekim područjima Hrvatske sporo dolazilo do povratka prognanika?
A
Zbog zamrlog gospodarstva
Mnoga područja koja su u ratu okupirana, često su i uništena, spaljena, opljačkana. Oporavak tih mjesta, a pogotovo gospodarstva je bio spor, a to je sve spriječilo ljude da se vrate jer nije bilo poslova.
check
Pitanje br. 3
Što se 1991. godine dogodilo u selu Škabrnja?
B
JNA i srpski pobunjenici ubili su hrvatske branitelje i civile i uništili selo
Škabrnja je selo u blizini Zadra. U studenom 1991. godine srpski pobunjenici su uz pomoć JNA ubili 84 branitelja i civila i spalili selo.
check
Pitanje br. 4
Kako se zvao hrvatski policajac koji je bio prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu?
C
Josip Jović
Pripadnik Hrvatske vojske Josip Jović na Plitvičkim jezerima je na Uskrs 1991. godine poginuo kao prva hrvatska žrtva Domovinskog rata. Izgubio je život pri uspostavljanju reda i mira na području Plitvica, pri čemu su srpski pobunjenici otvorili vatru.
check
Pitanje br. 5
Kako je rat utjecao na prometnu infrastrukturu Hrvatske?
A
Pruge i ceste su uništene, blokirane, a neki dijelovi su bili odsječeni
Ratom su uništene i ceste i pruge. U to vrijeme cestovni i željeznički promet bio je vrlo važan za hrvatske krajeve. Okupacijom nekih područja, dijelovi Hrvatske bili su prometno odsječeni, a ceste i pruge su uništavane ili su propadale. To je značilo i dug oporavak prometne infrastrukture nakon rata.
check
Pitanje br. 6
U ratu su stradale brojne gradske jezgre kao što su one gradova:
A
Dubrovnika, Šibenika i Zadra
U ratu su osim ljudskih žrtava stradavala kulturna dobra i arhitektura. Tako su pogođene gradske jezgre Dubrovnika, Šibenika i Zadra. Sve to donijelo je ogromnu materijalnu štetu i dugotrajan oporavak nakon rata.
check
Pitanje br. 7
Koji od navedenih dana predstavlja dan komemoracije?
A
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Događaji iz Domovinskog rata obilježavaju se kao nacionalni praznici. Neki se slave kao veliki događaji, a na neke događaju se ljudi prisjećaju žrtava. Dani sjećanja nazivaju se komemoracije. Takvi su Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje ili Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Proslava je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.
check
Pitanje br. 8
Koliko se osoba 2020. godine još uvijek vodilo nestalima?
C
1600
Ukupan broj žrtava rata nije moguće znati, najviše zato što se 2020. godine još 1600 osoba smatra nestalima. Tako se ukupni broj žrtava i povećava, a moguće da je i veći i s jedne i s druge strane.
check
Pitanje br. 9
Koja je gospodarska grana u Hrvatskoj najviše pala nakon rata?
A
Turizam
Hrvatska je i prije rata bila jedna od važnih turističkih odredišta. Rat je doveo do manjka turista, a nakon rata je turizam bilo teško oporaviti. Turizam je bio jedna od važnijih gospodarskih grana i njegov doprinos gospodarstvu uvelike se osjećao, kao i njegov manjak.
check
Pitanje br. 10
Kako je rat utjecao na etnički sastav Hrvatske?
A
Etnički sastav zemlje i nekih područja je promijenjen
Zbog etničkog čišćenja koje su provodili Srbi u Hrvatskoj, neki dijelovi Hrvatske su promijenili svoj etnički sastav, a kada je nakon Oluje većina Srba otišla iz Hrvatske, to je utjecalo i na ukupni etnički sastav zemlje.