Stradanja stanovništva i ratna razaranja tijekom Domovinskog rata - Kwizard

Kwiz učenje

0/15

Kwizaj

Što se događalo s prognanicima s okupiranih područja u Hrvatskoj?

Morali su svi otići iz zemlje i potražiti azil u drugoj državi

Svi su prebačeni u Njemačku

Smješteni su u druge dijelove Hrvatske ili izbjegli u inozemstvo

Smatra se da je već tijekom 1991. godine prognano oko 325 000 ljudi. To je bio velik broj ljudi koje je trebalo smjestiti. Dio je smješten u druge dijelove Hrvatske, a dio je svojevoljno izbjegao u inozemstvo. Dio se nakon rata vratio svojim kućama.

Kako je rat utjecao na prometnu infrastrukturu Hrvatske?

Promet se nesmetano odvijao tijekom rata

Pruge i ceste su uništene, blokirane, a neki dijelovi su bili odsječeni

Ratom su uništene samo pruge i to je priječilo željeznički promet

Ratom su uništene i ceste i pruge. U to vrijeme cestovni i željeznički promet bio je vrlo važan za hrvatske krajeve. Okupacijom nekih područja, dijelovi Hrvatske bili su prometno odsječeni, a ceste i pruge su uništavane ili su propadale. To je značilo i dug oporavak prometne infrastrukture nakon rata.

Koliko se osoba 2020. godine još uvijek vodilo nestalima?

Ukupan broj žrtava rata nije moguće znati, najviše zato što se 2020. godine još 1600 osoba smatra nestalima. Tako se ukupni broj žrtava i povećava, a moguće da je i veći i s jedne i s druge strane.

Koliko se otprilike procjenjuje da je bilo žrtava na hrvatskoj strani u Domovinskom ratu?

Procjenjuje se da je u Domovinskom ratu poginulo oko 8000 branitelja, 7000 civila, a mnogima sudbina nije poznata, pa se vode nestalima. Sve to dovodi do brojke od 16 000 stradalih.

Koji od navedenih dana predstavlja dan komemoracije?

Dan hrvatskih branitelja

Dan državnosti

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Događaji iz Domovinskog rata obilježavaju se kao nacionalni praznici. Neki se slave kao veliki događaji, a na neke događaju se ljudi prisjećaju žrtava. Dani sjećanja nazivaju se komemoracije. Takvi su Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje ili Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Proslava je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

Kako se zvao hrvatski policajac koji je bio prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu?

Siniša Glavašević

Pripadnik Hrvatske vojske Josip Jović na Plitvičkim jezerima je na Uskrs 1991. godine poginuo kao prva hrvatska žrtva Domovinskog rata. Izgubio je život pri uspostavljanju reda i mira na području Plitvica, pri čemu su srpski pobunjenici otvorili vatru.

U ratu su stradale brojne gradske jezgre kao što su one gradova:

Dubrovnika, Šibenika i Zadra

Poreča, Rovinja i Splita

Trogira, Makarske i Omiša

U ratu su osim ljudskih žrtava stradavala kulturna dobra i arhitektura. Tako su pogođene gradske jezgre Dubrovnika, Šibenika i Zadra. Sve to donijelo je ogromnu materijalnu štetu i dugotrajan oporavak nakon rata.

Što se 1991. godine dogodilo u selu Škabrnja?

Srpski pobunjenici protjerali su stanovnike i zauzeli selo

JNA i srpski pobunjenici ubili su hrvatske branitelje i civile i uništili selo

Hrvatske vojne snage protjerale su srpsko stanovništvo

Škabrnja je selo u blizini Zadra. U studenom 1991. godine srpski pobunjenici su uz pomoć JNA ubili 84 branitelja i civila i spalili selo.

Koja je gospodarska grana u Hrvatskoj najviše pala nakon rata?

Hrvatska je i prije rata bila jedna od važnih turističkih odredišta. Rat je doveo do manjka turista, a nakon rata je turizam bilo teško oporaviti. Turizam je bio jedna od važnijih gospodarskih grana i njegov doprinos gospodarstvu uvelike se osjećao, kao i njegov manjak.

Koje su posljedice Domovinskog rata na demografiju?

Povećanje nataliteta

Smanjenje broja stanovnika

Povećanje broja stanovnika

Osim ratnih stradanja i viskog mortaliteta koji se negativno utjecao na demografiju Hrvatske, rat je utjecao i na smanjenje broja stanovnika kroz smanjeni natalitet i iseljavanje stanovnika. Tako se broj stanovnika od 1991. do 2001. godine smanjio za 8%.

Zbog čega je u nekim područjima Hrvatske sporo dolazilo do povratka prognanika?

Zbog prometne nepovezanosti

Zbog zamrlog gospodarstva

Zbog nedostatka novca prognanika da se vrate

Mnoga područja koja su u ratu okupirana, često su i uništena, spaljena, opljačkana. Oporavak tih mjesta, a pogotovo gospodarstva je bio spor, a to je sve spriječilo ljude da se vrate jer nije bilo poslova.

Na koliko se procjenjuje broj srpskih žrtava s područja Republike Srpske Krajine i okupiranih područja?

Ukupno je žrtava bilo više od 6000. Od toga je bilo 2000 civila, a ostalo su bili stradali vojnici Republike Srpske Krajine.

Kako je rat utjecao na etnički sastav Hrvatske?

Nakon rata je u Hrvatskoj bilo manje Hrvata nego Srba

Etnički sastav zemlje i nekih područja je promijenjen

Nakon rata u Hrvatskoj je ostalo više srpskog stanovništva nego što je bilo prije rata

Etnički sastav stanovništva nije se promijenio

Zbog etničkog čišćenja koje su provodili Srbi u Hrvatskoj, neki dijelovi Hrvatske su promijenili svoj etnički sastav, a kada je nakon Oluje većina Srba otišla iz Hrvatske, to je utjecalo i na ukupni etnički sastav zemlje.

Uništenjem kojeg mjesta počinje masovni progon Hrvata i nesrpskog stanovništva?

Titove Korenice kod Plitvica

Ćelije kod Vukovara

Srpski pobunjenici 1991. godine su napali i spalili selo Ćelije blizu Vukovara. Pri tome su istjerali oko 200 stanovnika toga mjesta. Nakon toga se protjerivanje stanovnika i paljenje kuća nastavljalo u ostalim okupiranim mjestima, čime je počeo masovni progon Hrvata i drugih nesrba.

Kakvu su politiku provodili Srbi na pobunjenim područjima unutar Hrvatske?

Vjerske jednakosti

Etničko čišćenje

Rasna ravnopravnost

Srpski pobunjenici su potpomogli da broj žrtava Hrvata bude veći jer su provodili politiku etničkog čišćenja, odnosno željeli su da na jednom području ostane samo jedan narod i to srpski. Na okupiranim područjima dolazilo je do masovnih zločina, a ubijani su i Srbi ako se nisu slagali s tom politikom.

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori

Igraj još

1/15

Što se događalo s prognanicima s okupiranih područja u Hrvatskoj?

C

Smješteni su u druge dijelove Hrvatske ili izbjegli u inozemstvo

Smatra se da je već tijekom 1991. godine prognano oko 325 000 ljudi. To je bio velik broj ljudi koje je trebalo smjestiti. Dio je smješten u druge dijelove Hrvatske, a dio je svojevoljno izbjegao u inozemstvo. Dio se nakon rata vratio svojim kućama.

2/15

Kako je rat utjecao na prometnu infrastrukturu Hrvatske?

B

Pruge i ceste su uništene, blokirane, a neki dijelovi su bili odsječeni

Ratom su uništene i ceste i pruge. U to vrijeme cestovni i željeznički promet bio je vrlo važan za hrvatske krajeve. Okupacijom nekih područja, dijelovi Hrvatske bili su prometno odsječeni, a ceste i pruge su uništavane ili su propadale. To je značilo i dug oporavak prometne infrastrukture nakon rata.

3/15

Koliko se osoba 2020. godine još uvijek vodilo nestalima?

C

1600

Ukupan broj žrtava rata nije moguće znati, najviše zato što se 2020. godine još 1600 osoba smatra nestalima. Tako se ukupni broj žrtava i povećava, a moguće da je i veći i s jedne i s druge strane.

4/15

Koliko se otprilike procjenjuje da je bilo žrtava na hrvatskoj strani u Domovinskom ratu?

D

16 000

Procjenjuje se da je u Domovinskom ratu poginulo oko 8000 branitelja, 7000 civila, a mnogima sudbina nije poznata, pa se vode nestalima. Sve to dovodi do brojke od 16 000 stradalih.

5/15

Koji od navedenih dana predstavlja dan komemoracije?

D

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Događaji iz Domovinskog rata obilježavaju se kao nacionalni praznici. Neki se slave kao veliki događaji, a na neke događaju se ljudi prisjećaju žrtava. Dani sjećanja nazivaju se komemoracije. Takvi su Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje ili Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Proslava je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

6/15

Kako se zvao hrvatski policajac koji je bio prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu?

A

Josip Jović

Pripadnik Hrvatske vojske Josip Jović na Plitvičkim jezerima je na Uskrs 1991. godine poginuo kao prva hrvatska žrtva Domovinskog rata. Izgubio je život pri uspostavljanju reda i mira na području Plitvica, pri čemu su srpski pobunjenici otvorili vatru.

7/15

U ratu su stradale brojne gradske jezgre kao što su one gradova:

A

Dubrovnika, Šibenika i Zadra

U ratu su osim ljudskih žrtava stradavala kulturna dobra i arhitektura. Tako su pogođene gradske jezgre Dubrovnika, Šibenika i Zadra. Sve to donijelo je ogromnu materijalnu štetu i dugotrajan oporavak nakon rata.

8/15

Što se 1991. godine dogodilo u selu Škabrnja?

B

JNA i srpski pobunjenici ubili su hrvatske branitelje i civile i uništili selo

Škabrnja je selo u blizini Zadra. U studenom 1991. godine srpski pobunjenici su uz pomoć JNA ubili 84 branitelja i civila i spalili selo.

9/15

Koja je gospodarska grana u Hrvatskoj najviše pala nakon rata?

D

Turizam

Hrvatska je i prije rata bila jedna od važnih turističkih odredišta. Rat je doveo do manjka turista, a nakon rata je turizam bilo teško oporaviti. Turizam je bio jedna od važnijih gospodarskih grana i njegov doprinos gospodarstvu uvelike se osjećao, kao i njegov manjak.

10/15

Koje su posljedice Domovinskog rata na demografiju?

B

Smanjenje broja stanovnika

Osim ratnih stradanja i viskog mortaliteta koji se negativno utjecao na demografiju Hrvatske, rat je utjecao i na smanjenje broja stanovnika kroz smanjeni natalitet i iseljavanje stanovnika. Tako se broj stanovnika od 1991. do 2001. godine smanjio za 8%.

11/15

Zbog čega je u nekim područjima Hrvatske sporo dolazilo do povratka prognanika?

B

Zbog zamrlog gospodarstva

Mnoga područja koja su u ratu okupirana, često su i uništena, spaljena, opljačkana. Oporavak tih mjesta, a pogotovo gospodarstva je bio spor, a to je sve spriječilo ljude da se vrate jer nije bilo poslova.

12/15

Na koliko se procjenjuje broj srpskih žrtava s područja Republike Srpske Krajine i okupiranih područja?

C

6000

Ukupno je žrtava bilo više od 6000. Od toga je bilo 2000 civila, a ostalo su bili stradali vojnici Republike Srpske Krajine.

13/15

Kako je rat utjecao na etnički sastav Hrvatske?

B

Etnički sastav zemlje i nekih područja je promijenjen

Zbog etničkog čišćenja koje su provodili Srbi u Hrvatskoj, neki dijelovi Hrvatske su promijenili svoj etnički sastav, a kada je nakon Oluje većina Srba otišla iz Hrvatske, to je utjecalo i na ukupni etnički sastav zemlje.

14/15

Uništenjem kojeg mjesta počinje masovni progon Hrvata i nesrpskog stanovništva?

C

Ćelije kod Vukovara

Srpski pobunjenici 1991. godine su napali i spalili selo Ćelije blizu Vukovara. Pri tome su istjerali oko 200 stanovnika toga mjesta. Nakon toga se protjerivanje stanovnika i paljenje kuća nastavljalo u ostalim okupiranim mjestima, čime je počeo masovni progon Hrvata i drugih nesrba.

15/15

Kakvu su politiku provodili Srbi na pobunjenim područjima unutar Hrvatske?

B

Etničko čišćenje

Srpski pobunjenici su potpomogli da broj žrtava Hrvata bude veći jer su provodili politiku etničkog čišćenja, odnosno željeli su da na jednom području ostane samo jedan narod i to srpski. Na okupiranim područjima dolazilo je do masovnih zločina, a ubijani su i Srbi ako se nisu slagali s tom politikom.