1 / 22

Jesu li revolucije u Francuskoj i njemačkim zemljama bile uspješne?

Klikni na karticu da vidiš odgovor
Revolucije su i u njemačkim zemljama i u Francuskoj bile na kraju slomljene. Svi zahtjevi naroda bili su odbijeni ili nisu ni pokušali biti provedeni.
2 / 22

Tko je bio predsjednik Druge Francuske Republike?

Za predsjednika Druge Republike na izborima je odabran Luj Napoleon Bonaparte, nećak Napoleona Bonapartea.
3 / 22

Što je nakon revolucije u Habsburškoj Monarhiji ukinuto?

Jedan od glavnih društvenih zahtjeva u Europi bilo je ukidanje zastarjelih feudalnih odnosa. Revolucija 1848. godine u Habsburškoj Monarhiji je uspjela ukinuti feudalne odnose, čime su seljaci oslobođeni.
4 / 22

Kakav je bio u početku stav habsburškog dvora prema revoluciji?

Bečki dvor u početku se bojao revolucionarnih zbivanja, pa je popuštao pred narodnim zahtjevima. No, većina sloboda i ostvarenja s početka revolucije kasnije je poništena. Zadržalo se jedino ukidanje feudalizma.
5 / 22

Što su barikade?

Barikade su naziv za blokiranje svih važnih prometnica i puteva, kako bi se onemogućilo redovno funkcioniranje države i tako se pokazao revolucionarni duh. Barikade su postavljali i Francuzi kada se se pobunili protiv izbornog zakona 1848. godine.
6 / 22

Kakvi su zahtjevi prevladavali u Francuskoj?

Francuska je u vrijeme izbijanja revolucije bila monarhija. Stoga je francusko društvo težilo demokratizaciji društva, odnosno povećanju glasa naroda u državnim odlukama.
7 / 22

Gdje se okupio Svenjemački parlament?

Svenjemački parlament bio je skup svih predstavnika njemačkih zemalja, koji su se okupili u Frankfurtu, a kako bi raspravljali o mogućem ujedinjenju njemačkih zemalja u jedinstvenu državu.
8 / 22

Kako se nazivaju nasilni postupci države prema njenim stanovnicima?

Represija ili nasilno postupanje i uporaba sile prema nekome, a najčešće prema stanovnicima jedne države karakteriziralo je vrijeme habsburškog kancelara Metternicha. On je
9 / 22

Iz koje države se revolucija proširila na ostatak Europe?

Iako je prvo revolucionarno zbivanje vezano za Siciliju u Italiji, revolucionarni nemiri proširili su se na ostatak Europe iz Francuske. U Francuskoj je stanovništvo nezadovoljno izbornim zakonom podiglo revoluciju.
10 / 22

Što je bio glavni zahtjev njemačkih gradova u revoluciji 1848. godine?

Njemačke zemlje u 19. stoljeću bile su razjedinjene. Nihova najveća želja bila je ujedinjenje u zajedničku, nacionalnu državu svih njemačkih naroda. Zato su se zastupnici svih njemačkih zemalja okupili na Svenjemačkom parlamentu kako bi raspravljali o ujedinjenju.
11 / 22

Koji je glavni grad Habsburške Monarhije zahvatila revolucija 1848. godine?

Središte i glavni grad Habsburške Monarhije bio je Beč. U ožujku 1848. godine revolucionarna zbivanja zahvatila su i Beč, a zahtjevi su se ticali ukidanja represije kancelara Metternicha.
12 / 22

Čime je stanovništvo Francuske najviše bilo nezadovoljno?

Francusko stanovništvo najviše je bilo nezadovoljno izbornim zakonom, po kojem je pravo glasa imalo samo 0.9% stanovništva. Na taj način nisu mogli svi ravnopravno sudjelovati u donošenju državnih odluka te je i dalje kraljeva riječ bila najvažnija. U takvim okolnostima, kralj Luj Filip je odstupio s dužnosti kralja.
13 / 22

Kako se zove kancelar koji je u Habsburškoj Monarhiji nametuo represivni sustav?

Kancelar Metternich u razdoblju prije izbijanja revolucije u Beču stvorio je veoma strog i nasilan sustav, koji je ograničavao mnoge slobode. Tako su ustanici u Beču tražili ukidanje takvog sustava i liberalnu reformu.
14 / 22

Zašto se nemiri u Europi tijekom 1848. nazivaju “proljeće naroda”?

Proljeće naroda naziv je za zajednička revolucionarna zbivanja 1848. godine. Nazivaju se "proljeće naroda" zbog širine područja koje su nemiri obuhvatili, ali i prema naglom buđenju nemira prema vlasti.
15 / 22

Kako se nazivaju revolucije 1848. godine u Europi?

Budući da su revolucionarna zbivanja zahvatila cijelu Europu i više država, revolucije 1848. godine nazivaju se zajedničkim imenom "proljeće naroda". To izražava i da su narodi uglavnom imali zajedničke zahtjeve, bilo da se radi o društvenim, bilo nacionalnih zahtjevima.
16 / 22

Pod čijim su se vodstvom njemačke zemlje trebale ujediniti?

Na Svenjemačkom parlamentu u Frankfurtu najviše se predlagalo ujedinjenje njemačkih zemalja pod pruskim vodstvom i pruskim kraljem. No, pruski kralj je to odbio jer je vidio da su revolucije u ostatku Europe ugušene.
17 / 22

Koji je narod unutar Habsburške Monarhije htio 1848. postići samostalnost?

Kao jedan od naroda koji su se pobunili unutar Habsburške Monarhije, bili su Mađari. Oni su digli revoluciju sa zahtjevima o samostalnosti od Habsburške Monarhije. Htjeli su imati samostalnu državu. Njihovim zahtjevima Monarhija je prvo popuštala, da bi na kraju ipak ugušila revoluciju.
18 / 22

Što je proglašeno u Francuskoj odstupanjem kralja Luja Filipa?

Još u vrijeme Francuske revolucije u 18. stoljeću proglašena je Prva Francuska Republika. Zatim je ona ukinuta i ponovno uspostavljena monarhija. Sve do 1848. godine, Francuska je bila monarhija, kada je odstupanjem kralja Luja Filipa proglašeno razdoblje Druge Republike.
19 / 22

Što su narodi unutar Habsburške Monarhije najviše isticali kao svoje zahtjeve?

Budući da je unutar Habsburške Monarhije živjelo više naroda, jedan od glavnih zahtjeva bilo je samostalnost, ali i dozovala da upotrebljavaju svoj narodni jezik. Tako je bečki dvor dopustio Ugarskoj da imenuje samostalnu vladu i da zemlje ugarske krune postanu dijelom mađarske nacionalne države.
20 / 22

Što je dodatno pogoršalo nezadovoljstvo revolucionara diljem Europe?

Tijekom revolucionarnih godina, dolazilo je do slabog uroda, a to je povećavalo glad i siromaštvo. Ionako pobunjeno stanovništvo, dodatno je pokazalo nezadovoljstvo i tako pogoršalo revolucionarna zbivanja 1848. godine.
21 / 22

Što je Luj Napoleon Bonaparte napravio 1851. godine?

Francuski zakon nalagao je da ista osoba ne može biti dva puta predsjednik. Kada mu istekne mandat, onda moraju izabrati nekog drugog. Luj Napoleon se usprotivio tome, te 1851. godine izvršio državni udar. Proglasio se ponovno predsjednikom, a onda i carem.
22 / 22

Talijanske i njemačke zemlje za vrijeme “proljeća naroda” tražili su:

U talijanskim i njemačkim zemljama najveća želja bila je ujedinjenje svih zemalja u jednu nacionalnu državu. To se ostvarilo i u Italiji i u Njemačkoj desetljeće nakon revolucije 1848. godine.